Sadržaj s oznakom: Svetac dana

Sv. Kunigunda je kći grofa Luxemburga i žena rimsko-njemačkog cara Henrika II.

Sv. Janja Praška (1211.- 1282.) rođena je u Rogu 1211. Kći je kralja Otokara I. i sestra kralja Vjenceslava I.

Sv. Osvald je živio u 10. stoljeću. Potječe iz danske plemićke obitelji, bio je nećak sv. Oda Kenterberijskog.

Iako se obično misli da je tek dvadeseto stoljeće obitelj i obiteljski život izložilo najraznovrsnijim amoralnostima, sv. Albin već u 6. stoljeću svoj je život posvetio borbi za povratak i očuvanje ćudoređa u ženidbi i obitelji.

Sv. Roman, gorštak sa Jura gorja u Francuskoj, rodio se oko 400. godine.

Sv. Gabrijel od Žalosne Gospe (1838.-1862.), kojemu je krsno ime Francesco Possenti, rođen je u Asizu 1838. godine gdje mu je otac bio guverner u Papinskoj državi.

Sv. Aleksandar postaje 313. godine Aleksandrijskim patrijarhom. Vodio je dogmatsku borbu protiv svećenika Arija koji je nijekao Kristovo božanstvo.

Sv. Donat Zadarski zadarski je biskup u IX. stoljeću. Potječe iz ugledne zadarske obitelji.

Sv. Sergije I. (687.-701.) rođen je na Siciliji, ali je podrijetlom iz sirijske Antiohije. U Rimu je postao članom rimskoga klera.

Sv. Polikarp bio je biskup u Smirni. O tome svjedoči lionski biskup sv. Irenej 190. godine: "Bio je učenik apostola te prijatelj mnogima koji su vidjeli Gospodina.

Katedra sv. Petra apostola kao blagdan slavila se u Rimu već od IV. stoljeća kao znak Crkve koja je nazidana na apostolu Petru.

Sv. Petru Damianiju pustinjaštvo je bilo milije nego profesura, ali je svejedno postao učitelj, i to ne bilo kakav, već crkveni naučitelj.

Sv. Eleuterije živio je i biskupovao u burnome razdoblju seobe naroda, za vrijeme provale Franaka, u današnjoj Belgiji i gradu Tourneiu.

Sv. Konrad Confalonieri iz Piacenze (1290.-1351.) franjevački je trećoredac i pustinjak. Od mladosti se bavio oružjem i lovom.

Sv. Šimun drugi je jeruzalemski biskup.

Sedam osnivača Reda slugu Marijinih su muževi po imenu: Bonifiglio, Bonagiunta, Manetto, Sostegno, Amadio, Uguccione, Alessio.