Visoka čast za bivšeg anglikanskog klerika: Papa Lav XIV. uzdigao je svetog Johna Henryja Newmana (1801.-1890.) na stupanj crkvenog naučitelja. Vatikan je to objavio u četvrtak 31. srpnja, izvijestio je Kathpress. Na audijenciji s kardinalom Marcellom Semerarom, prefektom Dikasterija za kauze svetaca, papa Lav XIV. potvrdio je pozitivno mišljenje kurijalne vlasti. Sam čin proglašenja Henryja Newmana za crkvenog naučitelja održat će se na datum koji tek treba biti objavljen.
Rijetka je čast da netko ponese tu titulu. Dodjeljuje se teolozima i svecima za koje se smatra da su imali formativni utjecaj na crkveno učenje. Među njima su Grgur Veliki (540.-604.), Anselmo Canterburyjski (1033.-1109.), Toma Akvinski (1225.-1274.), Katarina Sijenska (1347.-1280.) i Hildegarda iz Bingena (1098.-1197.).
John Henry Newman rođen je 21. veljače 1801. u Londonu. Zaređen je za svećenika Anglikanske Crkve 1825. Nakon dugih unutarnjih borbi prešao je na katoličanstvo kao već poznati znanstvenik 1845. Za katoličkog svećenika je zaređen u Rimu 1847.
Njegovo obraćenje izazvalo je pomutnju i u Katoličkoj, i u Anglikanskoj Crkvi. Nakon toga odigrao je istaknutu ulogu kao teolog, a kasnije i kao kardinal. U Engleskoj je osnovao Oratorijski red. Umro je 11. kolovoza 1890. u Edgbastonu, današnjem Birminghamu.
U početku izložen kritikama i nepovjerenju, Newman se danas smatra mostom između anglikanaca i katolika kao i između tradicije i modernosti. Godine 2010. beatificirao ga je Benedikt XVI. u Birminghamu. Tadašnji Papa naglasio je Newmanovu važnost za Drugi vatikanski koncil koji je umnogome bio nadahnut Newmanovim idejama.
U listopadu 2019. Newmana je kanonizirao papa Franjo. Odao mu je počast citatom: „Kršćanin je veseo, pristupačan, prijateljski nastrojen, nježan, uslužan, izravan, nezahtjevan, ne poznaje pretvaranje.“
Njegova djela prevedena su na mnoge jezike uključujući i na njemački od strane Edith Stein. Sjećanje na Newmana i danas je snažno u Katoličkoj Crkvi, a njegova teološka ostavština čuva se za budućnost u nekoliko međunarodnih centara uključujući one u Rimu, Bregenzu i Littlemoreu.
