Poseban je problem vezan uz strukturu stanovništva RH prema vjeri. Naime, kako se može utvrditi iz objavljenih podataka, broj katolika koji se navodi u DZS-ovu Izvješću ne odgovara stvarnom broju katolika, tj. znatno je manji. To je vidljivo iz objavljenih tablica i napomena.
U objavi o službenim rezultatima Popisa stanovništva 2021. na stranicama Državnog zavoda za statistiku stoji rečenica:
“Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je 78,97%, pravoslavaca 3,32%, muslimana 1,32%, osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.”
No, brojku od 78,97 % katolika u Hrvatskoj demantira tablica objavljena u detaljnoj prezentaciji o rezultatima popisa, koja je također objavljena na stranicama Državnog zavoda za statistiku. Evo tablice:
Ona, naime, također navodi podatke: katolici – 78,97 %, no poslije navodi i kategoriju “ostali kršćani” – 4,83 % uz koju stoji napomena: “U ostale kršćane uključeno je 96,47% osoba koje su se na pitanje o vjeri izjasnili kao kršćani, a od čega se na pitanje o vjerskoj zajednici 87,26% izjasnilo da pripada Katoličkoj crkvi (…)”. Dakle, jedan dio onih koji su se izjasnili kao katolici, tj. jasno izrazili svoju pripadnost Katoličkoj Crkvi, uopće nije svrstan u kategoriju “katolici”, nego u kategoriju “ostali kršćani”.
Kada se ovi “izbačeni” katolici pribroje službenoj kategoriji koja bi trebala prikazivati broj katolika, dobiva se brojka od preko 83 % katolika. Drugim riječima, rečenica DZS-a da je u Hrvatskoj 78,97 % katolika – potpuno je netočna, tj. umanjena je. Postavlja se pitanje zašto je došlo do ove greške i hoće li netko odgovarati za objavu takvih, netočnih informacija u izvješću.
Mijenjanje podataka i u Excel tablicama objavljenim na stranicama DZS-a?
Neki čitatelji navode i da se greška pojavljuje i u Excel tablicama objavljenim na stranicama DZS-a, u dijelu koji prikazuje strukturu stanovništva prema vjeri. Tvrde da se u tablici nalazio podatak od 83,68 % katolika koji je kasnije ažuriran.
O ovom problemu piše i Jutarnji list, koji se s upitom o tome danas obratio i DZS-u, ali nije dobio odgovor.
Evo što pišu:
“Državni zavod za statistiku u četvrtak je na svojim službenim stranicama objavio dvije potpuno različite tablice strukture stanovništva prema vjeri po gradovima i općinama: prema jednoj, u Hrvatskoj ima 78,97 posto katolika, a po drugoj njih 83,36 posto, što je u apsolutnim brojevima razlika od 181.000 građana.
Koja je od ove dvije tablice točna, unatoč pozivima i poslanim upitima u DZS-u, u četvrtak nismo uspjeli saznati. No, dvije različite tablice, obje objavljene na službenim stranicama, pobudile su sumnju u vjerodostojnost ne samo tih podataka te se postavlja pitanje – postoje li dvostruke tablice i za druge pokazatelje, primjerice za nacionalnu strukturu zemlje? Jesu li kompromitirani ključni podaci Popisa stanovništva iz 2021. godine?
DZS nije odgovorio na upit
DZS nam je u četvrtak kasno popodne odgovorio da je “tablica koju spominjemo, a koja službeno nije objavljena, kontrolna analitička tablica kao pomoćna tablica za analizu ostalih modaliteta”. No, obje su tablice objavljene na službenoj stranici te nije jasno koja je kontrolna (?) i kako zaključiti koja “službeno nije objavljena” s obzirom na to da su se obje nalazile na službenim stranicama, na što su nas upozorili čitatelji.
Državni zavod za statistiku u svojim je popratnim materijalima i tekstovima, poput vizualizacije podataka, koristio podatke iz tablice prema kojoj je u Hrvatskoj 78,97 posto katolika, što je povijesno nizak udio. (…)
Druga tablica, koju je DZS objavio na svojim stranicama, nudi podatke koji se čine bitno realnijima. I prema tim podacima Hrvatska bilježi značajan pad udjela katolika, no ne tako dramatičan: ima ih 83,63 posto. Spornih “ostalih kršćana” ima oko 25.000 (dakle, dvostruko više nego 2011., a ne 15 puta više, kako pokazuje prva tablica), a onih koji pripadaju “ostalim religijama, pokretima i svjetonazorima” 13.797, trostruko manje nego u prvoj tablici.
(…)
Glavna ravnateljica DZS-a Lidija Brković u četvrtak nije predstavila podatke na konferenciji za novinare, što je dosad bila praksa kad se radi o važnim podacima, a čime bi se izbjegla konfuzija koja je nastala” – zaključuje Jutarnji list.
