KAKO FUNKCIONIRA PASTORAL U MEĐUGORJU
Prije nego što je prešao na svoju katehezu, fra Jure je mladima pojasnio kako uopće funcionira pastoral u Međugorju: „Ovdje u Međugorju za očuvanje međugorske duhovnosti većinom smo zaduženi mi fratri franjevci i ovdje nas u samostanu ima ukupno 14. Svi zajedno u franjevačkom duhu nastojimo očuvati međugorsku duhovnost. Često me hodočasnici i svećenici pitaju 'Kako je biti svećenik u Međugorju?' I dosta sam dugo razmišljao o tome pitanju. Moj odgovor je da je biti svećenik u Međugorju MILOST. Jer se susrećemo s toliko hodočasnika koji ovdje žele pronaći mir, radost, žele ovdje naučiti moliti... Ali s druge strane biti svećenik u Međugorju je i jedna velika odgovornost, jer kada ljudi dolaze, oni nam daju ono nešto najdragocjenije, daju nam svoju dušu. I zato biti svećenik bez molitve, bez Gospe u Međugorju je nemoguće. Naravno, tu mi fratri nismo sami, ima i 15 ili 16 drugih redovničkih i laičkih zajednica raznih nacionalnosti koje se također brinu za hodočasnike.
Kao što ste primijetili međugorska duhovnost je jednostavna, a u svojoj jednostavnosti je i radosna duhovnost, ali i slavljenička duhovnost, a rođena je i izrasla je iz Gospinih poruka koju je preko vidioca uputila nama, odnosno cijelom svijetu.
Tako da će ova kateheza biti o Gospinim porukama, kako ih živjeti, odnosno kako ih primijeniti u svoj svakodnevni vjernički život. U izradi ove kateheze fra Jure se poslužio posljednjim dokumentom Dikasterija za nauk vjere koji je prošle godine u 9. mj. donio notu „NIHIL OBSTAT“, što znači da nema ništa protiv međugorske duhovnosti. „Ako ste je čitali“ – kazao je fra Jure – „onda ste vidjeli kako je kardinal Fernandez napravio jedno ogromno djelo sustavno razrađujući sve Gospine poruke.“ Fra Jure ih nije mogao sve analizirati, ali je tematski izabrao one koje bi mogle biti korisne mladima, ali i starima. To su poruke koje se protežu kroz sve, a to su poruke o MIRU, MOLITVI, RADOSTI I EUHARISTIJI.
Prije prelaska na same poruke fra Jure je želio razjasniti što je Gospina poruka i kako je Gospa daje da bi je bolje mogli razumjeti i živjeti.
”Mi Gospu štujemo kao našu posrednicu, našu zagovornicu, ali jedna od najljepših Gospinih titula je da je ona Majka, i zato su njezine poruke jednostavne, a majka kada govori svojoj djeci ne koristi neki uzvišeni govor, neki filozofski govor da je nitko ne razumije nego koristi jednostavan govor, ali govor koji je pun ljubavi. I zato su te poruke jednostavne, ali budući da su pune majčinske ljubavi one su i duboke”, kazao je fra Jure naglašavajući kako nam majka često ponavlja, ali ne da bi bila dosadna nego zato što se mi ne popravljamo.
”Svaka Gospina poruka počinje s dvije jako znakovite riječi koje otkrivaju cijeli smisao poruke. To su riječi ‘draga djeco’. Gospa se prema nam odnosi kao majka prema svojoj djeci i zato da bi razumjeli Gospinu poruke treba biti kao dijete – ne u doslovnom smislu, nego imati čistu dušu kao dijete. Isus u evanđeljima često koristi dijete kao uzor kako bi poučio svoje učenike. Zato mi, mladi i odrasli od djece možemo naučiti minimalno tri stvari kako bi poboljšali svoj kršćanski život.
Prvo: Dijete ne može živjeti samo. Ono ovisi o svojim roditeljima, a mi odrasli često mislimo da nam nitko ne treba pa mislimo da nam ne treba ni Bog. Kad nam Gospa kaže ‘draga djeco’, želi nam reći: Kao što dijete ovisi o svojoj majci, o odraslima, tako i vi morate ovisiti o meni, bez mene, bez moga sina ne možete živjeti.
Drugo: Kad gledamo djecu, vidimo njihovu iskrenost. Djeca ne znaju lagati, ne znaju se pretvarati. Ako nešto lažu mi to brzo vidimo. Naprotiv, mi odrasli smo profesionalci da glumimo, stavimo masku i nitko ne zna šta se događa u nama. Nije problem što ne želimo otkriti svoju svetinju, svoj privatni život, ali često je problem kada tu masku stavljamo u molitvu, kada glumimo pred Gospom, pred Bogom. I kao što je dijete iskreno, tako i mi trebamo biti iskreni prema njoj, prema Isusu Kristu. Bez glume, jer Isus zna što se nalazi u našem srcu.
Treće: Možda i najvažnija stvar koju možemo naučiti od djece je opraštanje. Djeca vam brzo opraštaju. Oni nisu kao mi odrasli da kada me netko povrijedi da to pamtim i čekam trenutak kada ću se osvetiti. Isus u evanđelju kaže: Praštajte! Kad ga Petar pita: Koliko puta? Isus kaže: Sedamdeset puta sedam. Želi reći praštaj stalno. Logika kršćanskog života je da opraštamo jedni drugima jer nam je Isus oprostio s križa, ali nekad prođe cijeli život da mi nismo sposobni reći riječ oprosti”.
Nakon ovoga uvoda koji od nas traže riječi Draga djeco, kada bi trebali OVISITI O GOSPI, TREBALI BITI ISKRENI U SVOJIM MOLITVAMA I ODNOSIMA U MOLITVI, PREMA BOGU I DRUGIMA i kada bi trebali OPRAŠTATI jedni drugima, onda Gospina poruka koja slijedi je itekako duboka i učinkovita i itekako nam nešto govori.“ – kazao je fra Jure.
