Korištenjem napredne digitalne tehnologije, istraživači su identificirali gotovo 40 natpisa i crteža koji svjedoče o širokom spektru hodočasnika koji su posjećivali to mjesto između 13. i 15. stoljeća, prenosi Katolički tjednik.
Među otkrićima nalaze se grbovi, natpisi na arapskom i armenskom jeziku te pobožne skice koje su ostavili putnici iz udaljenih krajeva poput Austrije, Armenije i Sirije.
Rezultati istraživanja objavljeni su u izdanju časopisa Liber Annuus za 2024., koji izdaje Studium Biblicum Franciscanum, a nedavno su postavljeni i na Academia.edu.
Jedan od najupečatljivijih nalaza je grb Tristrama von Teuffenbacha, štajerskog plemića koji je 1436. pratio nadvojvodu Fridrika Habsburškog u Jeruzalem. Njegov stilizirani grb potvrđuje sudjelovanje u jednom od najbolje dokumentiranih europskih hodočašća tog doba.
Ostali nalazi rasvjetljavaju manje poznata poglavlja kršćanske povijesti.
Armenski natpis s oznakom Božić 1300. vjerojatno slavi ulazak kralja Het’uma II. u Jeruzalem nakon vojnog uspjeha u Siriji.
U neposrednoj blizini, djelomično očuvan arapski natpis sadrži rijedak gramatički oblik koji upućuje na to da ga je urezala kršćanka iz Alepa – jedan od rijetkih poznatih primjera hodočasničkih grafita koje je u tom razdoblju ostavila žena.
Drugi grb, gotovo identičan današnjem grbu njemačkog grada Altbacha, pronađen je uz crteže kaleža, pladnja i okruglog kruha – možda kao euharistijska aluzija, ili pak kao omaž jeruzalemskim sezamovim pecivima.
Gornja soba nije bila samo spomenik vjeri, nego raskrižje kultura i duhovnosti
Iako u povijesnim narativima često dominiraju zapadni hodočasnici, grafiti govore širu priču.
Pojavljuju se i imena Hrvata, Čeha i Nijemaca, uključujući i ime Johannesa Polonera iz Regensburga, koji je svoje putovanje u Jeruzalem zabilježio 1422.
Istraživački tim koristio je najsuvremenije metode poput multispektralne fotografije i tehnologije reflektirajuće transformacijske snimke (RTI) kako bi otkrio oznake nevidljive golim okom.
Iz svega izranja složen, duboko ljudski portret svetog prostora. Gornja soba nije bila samo spomenik vjeri, nego raskrižje kultura, politike i duhovnosti – mjesto gdje su hodočasnici svih vrsta doslovno ostavljali svoj trag u povijesti.
Gornja soba, smještena na brdu Sionu, jedno je od najsvetijih mjesta u kršćanstvu. Iako današnja građevina potječe iz doba križarskih ratova, njezina povezanost s Posljednjom večerom, Duhovima i drugim događajima iz rane crkvene povijesti privlači hodočasnike već stoljećima.
Zahvaljujući suradnji Austrijske akademije znanosti, Izraelske uprave za starine i armenskih znanstvenika, svjetlo dana ugledali su natpisi skriveni stoljećima pod slojevima prašine i vapna.
