Navodno je 42-godišnji čuvar mreže popularne Stare dame koristio vulgarnost uspoređujući Boga sa životinjom, piše Nedjelja.ba.
Buffon je, inače, nedavno izabran za najboljeg vratara svih vremena u anketi svojih vršnjaka, a drži i rekord s najviše nastupa kao kapetan Talijanske nogometne reprezentacije.
Prema talijanskom kaznenom zakonu, bogohuljenje u javnosti je „administrativno kazneno djelo“, kažnjivo novčanom kaznom u rasponu od 51,65 do 309,87 eura.
Nije izolirani slučaj
Bogohulni govor također je protiv pravila Talijanskog nogometnog saveza (FIGC) koji zahtijeva pristojno ponašanje u sportskoj areni, a kažnjava se najmanje zabranom igranja jedne utakmice. Suci mogu dijeliti crvene kartone igračima koje čuju da se blasfemično izražavaju.
Bogohuljenje je, inače, bilo zločin u talijanskom zakonu od 1930., kada ga je uveo Benito Mussolini, sve dok 1999. nije dekriminalizirano i opisano kao nezakonito ponašanje.
FIGC je otvorio istragu o navodnom Buffonovu bogohulnom izrazu nakon utakmice u prosincu. Potvrđeno je, 26. siječnja, da je slučaj proslijeđen saveznom sudu, navodi ESPN.
Buffon će vjerojatno dobiti zabranu igranja od jednoga meč ako bude proglašen krivim. Brojni nogometaši i treneri u Italiji posljednjih su godina dobili zabrane neigranja jednog susreta zbog bogohuljenja.
Veznjak Rome Bryan Cristante dobio je zabranu od utakmice zbog bogohuljenja tijekom meča protiv Bologne u prosincu 2020.
Serie A, najviši rang natjecanja u talijanskom nogometu, objavila je izjavu u kojoj kaže da je Cristante „jasno uočen na televizijskim snimkama dok izgovara bogohulni izraz koji je prepoznatljiv i čujan bez razumne sumnje“.
Zašto je bogohuljenje problematično?
Mladi talijanski svećenik koji je postao popularan zbog svojih videozapisa na YouTubeu govorio je o temi bogohuljenja 2020.
U videu s gotovo 300 000 pregleda, naslovljenom Zašto je bogohuljenje problematično, vlč. Alberto Ravagnani primijetio je da, osim na nogometnom igralištu ili u reality programima, psovke, uključujući bogohuljenje, „više nisu tabu“ u talijanskoj kulturi.
Ponudio je četiri razloga da se ne bogohuli, te rezimirajući svoju poruku rekao da bogohuljenje, posebno za one koji ne vjeruju u Boga, „samo pokazuje kako riječima ne znate dati [odgovarajuću] težinu, imate problema s poštivanjem pravila i upravljanjem bijesom“.
Svećenik se pozvao na Wada, poznatu talijansku radio-osobu, kojega je citirao kada kritizira upotrebu bogohulnih riječi u rap-glazbi, rekavši da kada umjetnik bogohuli ili aludira na bogohulne fraze, „njegova glazba polako umire jer gubi umjetničku vrijednost. Smanjuje njegovu kulturnu težinu.“
Ravagnani je još dodao: „Možda je Wad bio pomalo u pravu. Ako je život rap pjesma, kad huliš ili aludiraš na bogohuljenje, njegovo značenje pomalo umire jer gubi na vrijednosti. To nema nikakve veze s tim jeste li pobožni ili dobro obrazovani, ali to znači da svojim riječima poštujete smisao života.“
