U toj školi ima najviše učenika koji se besplatno hrane putem Europskog socijalnog fonda, njih čak 142. Radi se o djeci iz obitelji primatelja socijalne pomoći, djeci samohranih roditelja te onih iz obitelji s troje ili više djece.
U školi ima djece koja gladuju
‘To je gotovo polovica ukupnog broja učenika koji se hrane u školi. Od 440 učenika hrani ih se oko 330, a taj broj varira od mjeseca do mjeseca. Dakle, 200-tinjak ih je kojima roditelji plaćaju užinu, a ostalih 100-tinjak ili ne žele ili ne mogu. Imamo dosta obitelji koje ne zadovoljavaju kriterije da im se djeca hrane preko EFS-a, a sami nemaju novca da im plate užinu. Evo, prije mjesec dana mi je došao jedan otac koji je ostao bez posla, a pravo na socijalnu pomoć nema. Ima dvoje djece u školi i onda mi tražimo neke donacije, jer ne želimo da i jedno dijete bude gladno. Na mene se nekada znaju ljutiti neki iznad moje funkcije, što naručujem više kifli nego što je djece za užinu na papiru, ali ne mogu dopustiti da budu gladni’, ispričao je ravnatelj Boni za Jutarnji.
Mole ostatke od užine
Kuharica Milica Bogdanović kaže kako djeca često dođu po još jednu porciju ili ostatke od užine.
‘Često su gladni, pa tko bi ih odbio’, pita se kuharica koja već 33 godine radi u školskoj kuhinji.
Na sreću, školska će im prehrana od 1. siječnja 2018. biti besplatna.
Projekt ‘Besplatan školski topli obrok s naših polja’ osmislio je novi župan Ivan Anušić (HDZ). Ideju je dobio tijekom predizborne kampanje predsjednice Grabar Kitarović OŠ Beli Manastir, kad je doznao tamo ima djece kojima roditelji ne mogu plaćati užinu pa ona mole ostatke hrane.
Projekt bi trebao biti trajno rješenje problema
‘Za djecu je to bilo strašno ponižavajuće. Tada je iz kampanje za tu svrhu donirano 50.000 kuna, ali je jasno da to nije moglo trajno riješiti problem. Srećom, on je u Belom Manastiru u međuvremenu riješen, ali puno je škola i slučajeva gdje to nije tako, a mi u hranom bogatoj županiji ne smijemo dopustiti da jedno jedino dijete bude gladno. Zato smo krenuli u ovaj projekt i dobili podršku Županijske skupštine, ali i praktički svih gradova i općina koji će sufinancirati projekt iznosima od 10 do 50 posto, ovisno o mogućnostima’, rekao je Anušić.
Odbacuje da se radi o populizmu.
‘ Neki će to tako shvatiti, ali to je njihov problem. Ja smatram da nije. Štoviše, mislim da bi ovaj projekt mogao i trebao zaživjeti u cijeloj Hrvatskoj, jer donosi nekoliko benefita. Prvi je, naravno, da se time olakšava budžet roditeljima, no ovo je višesložan projekt koji uključuje i OPG-e i proizvođače hrane.
U sljedećoj godini to će biti pilot-projekt, ali do 2020. godine plan je da svaka škola u našoj županiji ima svoju vlastitu opremljenu kuhinju sa zaposlenim kuharima, koji će tamo pripremati jela od hrane proizvedene na našim poljima i u našoj prehrambenoj industriji. Trebat će nam tu, naravno, i pomoć Ministarstava da opremimo kuhinje i zaposlimo kuhare, što smo spremni i sufinancirati, ali i suradnja proizvođača u koju ne sumnjam, jer oni vape za jednim tako sigurnim tržištem za plasman robe, čime dodatno potičemo i jačamo gospodarstvo. Time ćemo dobiti i da sva naša djeca jedu zdravu, domaću hranu u školama.’
Potrebno je bolje opremiti kuhinju i zaposliti još kuhara
‘Zato idemo i u projekt ULO hladnjače kako bi se hrana imala gdje čuvati i skladištiti što zbog potreba školske užine, što zbog pomoći seljacima da robu prodaju onda kada joj je cijena najviša. Vjerojatno će u realizaciji biti problema, ali mislim da nijedan neće biti nerješiv, a benefiti za sve bit će neprocjenjivi’, rekao je Anušić.
Ravnatelj OŠ Darda zadovoljan je najavama. Jelovnik u školi uglavnom se temelji na mliječnoj kuhinji, dok se hrana naručuje od vanjskih dobavljača. No, škola ima kuhinju u kojoj bi se mogli pripremati obroci za većinu učenika. Za više bi trebalo bolje opremiti kuhinju, ali i zaposliti novi kadar.
