Poštovani ravnatelju Poslovne jedinice Program gospodine Runjiću,
Poštovana ravnateljice Poslovne jedinice Produkcija gospođo Nemčić,
Poštovani glavni uredniče Prvoga programa Hrvatske televizije gospodine Tomljanoviću,
Festa svetoga Vlaha glavni je godišnji događaj u životu grada Dubrovnika i povezujuća prigoda svih Dubrovčana u Gradu i po svijetu; dapače, duhovna (nematerijalna) baština cijeloga čovječanstva koju je takvom prepoznao i proglasio i UNESCO, što je na ponos svim hrvatskim građanima. To je okupljanje planetarne važnosti kojim je ove godine, zbog 1700. obljetnice smrti sv. Vlaha i 600. obljetnice donošenja Zakona o zabrani trgovanja robljem, osobno predsjedao izaslanik pape Franje, a nazočili su mu uglednici iz više desetaka država na čelu s Predsjednicom Republike, izaslanikom Predsjednika Hrvatskoga sabora, izaslanikom Predsjednika Vlade Republike Hrvatske, svim dužnosnicima najjužnijega hrvatskoga grada i županije, katoličkim biskupima iz Sjedinjenih Američkih Država, Norveške, Austrije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Albanije i Makedonije; izaslanstvima Armenske Apostolske Crkve iz Libanona, Srpske Pravoslavne Crkve, Židovske općine u Dubrovniku i Islamske zajednice u Hrvatskoj.
No, Hrvatska radiotelevizija 3. veljače 2016. nije našla prikladnim prenositi taj događaj u cijelosti nego je njegov prijenos na Prvom programu HTV-a naprasno prekinula prije okončanja euharistijske molitve, u 11.29.
Takav čin pokazuje izostanak elementarnoga bontona jer u usporedbi Euharistije s gozbom, to znači nepristojno otići od stola prije nego se posluži glavno jelo.
Na taj su način gledatelji ostali zakinuti za obred pričesti, izvođenje himne svetoga Vlaha, da čuju pismo zahvale okupljenih Svetomu Otcu, da vide ophod puka, barjaka i svetih moći gradskim ulicama te da prime apostolski blagoslov koji je zbog postupanja HTV-a, na žalost, samo nazočnima, a ne i svim gledateljima, u ime i s ovlašću Rimskoga Prvosvećenika udijelio njegov izvanredni odaslanik kardinal Puljić.
Sa stajališta programske sheme, taj i takav postupak je neprihvatljiv i neopravdan jer bi ljubiteljima dubrovačke i hrvatske baštine bilo draže nastaviti gledati izravan prijenos iz Dubrovnika, nego dokumentarnu emisiju o Kneževu dvoru (zbog čijega je emitiranja formalno prekinut izravan prijenos).
Sveti je Vlaho simbol dubrovačkoga identiteta, a prijenos njegove proslave donosi utjehu mnogim nepokretnima, bolesnima i nemoćnima kojima je zaslon HTV-a jedini otvoreni prozor prema zajedništvu Neba i Zemlje pred Kneževim dvorom. Sa stajališta zadovoljavanja njihovih duhovnih i religijskih potreba, Hrvatska radiotelevizija svojim je današnjim činom promašila i nije obavila dužnost javnoga medija.
Sa stajališta organizacije programa, netko na HTV-u uporno, iz godine u godinu, ignorira da središnje zbivanje Feste ne traje samo sat i pol te prijenosu toga događaja neumoljivo dodjeljuje samo 89 minuta. Tako su gledatelji iz godine u godinu zakinuti za spektakularne prizore Procesije, kad se ona razvije duljinom cijele Place, a vjernici i za završni blagoslov. Rezultat je osakaćeni prijenos događaja.
Hrvatska radiotelevizija trebala bi prenositi cijeli događaj, to jest ne samo dio euharistijskoga slavlja nego liturgijski i etnološki događaj u cijelosti, a Procesija svetoga Vlaha gradskim ulicama, koja završava blagoslovom ispred katedrale Gospe Velike, sastavni je dio toga.
Volio bih vjerovati da je riječ o grubom, ali ipak pukom previdu i djelovanju po inerciji, pa vas molim da slijedom ovoga pisma osigurate da se takav propust ne ponavlja u budućnosti te da se odgovorne zaduži da se 3. veljače 2017. i ubuduće dosadašnji propust ispravi.
Ako je pak riječ o nepoznavanju činjenica na raspolaganju sam vam za sva pojašnjenja, iako vjerujem da vam i niz vrijednih novinara i urednika unutar kuće, dapače svi redom Dubrovčani zaposlenici u HRT-u, mogu objasniti važnost ove inicijative.
Javna televizija morala bi i bez posebnih ugovora s Hrvatskim saborom, Ministarstvom kulture, Gradom Dubrovnikom ili Hrvatskom biskupskom konferencijom, pa čak i bez posebne rasprave na Programskom vijeću HRT-a, procijeniti što je javni interes i probitak kulturnoga, umjetničkoga i religijskoga programa i obavljanja službe javne televizije.
Nadam se da sami hoćete i možete osigurati da ova nepodopština ostane iza nas, kako bi Hrvatska radiotelevizija ne samo poštovala, nego i promicala općečovječansku baštinu, dubrovačku i hrvatsku tradiciju kojoj teče jedanaesto stoljeće.
S poštovanjem,
U Zagrebu 3. veljače 2016.
Petar Marija Radelj
