U Mariji Bistrici održan 12. nacionalni susret štovatelja Božjega milosrđa Koordinacija štovatelja Božjeg milosrđa

U Mariji Bistrici održan 12. nacionalni susret štovatelja Božjega milosrđa

U Nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici u subotu 18. listopada održan je 12. nacionalni susret štovatelja Božjega milosrđa, koji je i ove godine okupio brojne hodočasnike iz cijele Hrvatske, izvijestila je Koordinacija štovatelja Božjeg milosrđa.

Središnje euharistijsko slavlje predvodio je umirovljeni banjolučki biskup Franjo Komarica u zajedništvu s oko trideset svećenika.

Pjevao je Mješoviti zbor Konkatedralne župe sv. Petra i Pavla iz Osijeka pod ravnanjem s. Branke Čuture i uz orguljsku pratnju mo. Dalibora Ratića. U ulaznoj procesiji, uz ministrante iz različitih župa, sudjelovali su i vjernici u narodnim nošnjama koji su nosili slike Milosrdnog Isusa i svetaca Milosrđa – sv. Faustine Kowalske, sv. Ivana Pavla II., bl. Mihaela Sopoćka i bl. Alojzija Stepinca te njihove relikvije.

Na početku slavlja hodočasnike je pozdravio rektor svetišta preč. Tomica Šestak, dok je na kraju misnog slavlja riječi zahvale uputio koordinator Koordinacije štovatelja Božjega milosrđa o. Andrzej Wósko SCJ. Program susreta obuhvatio je misu, štovanje relikvija svetaca Milosrđa, križni put te pobožnost u čast Božjega milosrđa, a sve je bilo prožeto zahvalnošću Bogu za tri jubileja: 90. obljetnicu objave Krunice Božjega milosrđa, 120. obljetnicu rođenja sv. Faustine Kowalske te 25. obljetnicu njezina proglašenja svetom.

U propovijedi, mons. Komarica je istaknuo kako je ovaj susret više od tradicionalnog hodočašća; to je, rekao je, „naš zajednički godišnji duhovni hod i obnova u vjeri“. „Govoreći o svetoj Faustini, biskup je podsjetio na njezin jednostavan, ali duboko duhovan život. „Rođena je 1905. u malom poljskom mjestu Glogowiec, u obitelji skromnih, ali pobožnih roditelja“, rekao je biskup te istaknuo njezinu svetost koju je ostvarila kao redovnica Gospe od Milosrđa vršeći vjerno i sveto svoje svakodnevne poslove kuharice, vrtlarice i vratarice. Biskup je podsjetio da je Isus Faustini povjerio zadaću da čovječanstvu navijesti i približi Božje beskrajno milosrđe. „Dao joj je naputke za nove oblike štovanja – sliku Milosrdnog Isusa s riječima ‘Isuse, uzdam se u Tebe’, Krunicu Božjega milosrđa, Sat milosrđa i svetkovinu Božjega milosrđa“, rekao je mons. Komarica, istaknuvši kako su te poruke „i danas lijek i svjetlo za čovjeka koji traži smisao i mir“.

„Drage sestre i braćo u Milosrdnom Kristu i Spasitelju, ne može čovjek pojedinac, ni udruge ni zajednice, manje ili veće poput naroda, pa ni cijeli ljudski rod, naći sigurniji i utješniji izlaz i svjetlo nade u sadašnjim aktualnim društvenim, političkim pa i vjerskim previranjima, zbunjenostima i zdvajanjima nego što može, odnosno mogu naći u beskrajnom Božjem milosrđu“, rekao je biskup.

„Tko pred svojim očima ima ovu upečatljivu sliku Milosrdnog Isusa s riječima ‘Isuse, uzdam se u Tebe’, za njega nema takve životne tame u kojoj bi se izgubio, jer će on uvijek naći svjetlo i sigurni izlaz. To svjetlo i taj izlaz je Milosrdni Isus, Krist i Spasitelj naš i cijeloga ljudskoga roda“, dodao je mons. Komarica.

„Poruka o Božjem milosrđu koju je Crkvi prenijela Faustina, svoj je puni izraz doživjela u pontifikatu svetog Ivana Pavla II. koji ju je nazvao ‘darom našem vremenu’“, rekao je biskup, podsjetivši da je upravo on 2000. godine blaženu Faustinu proglasio svetom i tada rekao: ‘Čovječanstvo neće naći mira dok se s pouzdanjem ne obrati Božjem milosrđu.’ Spomenuo je i papu Benedikta XVI., koji je isticao da je „poruka o Božjem milosrđu neophodna našem vremenu koje proživljava velike okrutnosti i širenje ideologija protivnih ljudskoj duši“. Osvrćući se na papu Franju, mons. Komarica je podsjetio da je on cijelu 2016. godinu proglasio Godinom milosrđa te da u apostolskoj buli Misericordia vultus piše: „Milosrđe je posljednji i najveći čin kojim Bog nama dolazi u susret… Ono je temeljni zakon koji prebiva u srcu svake osobe.“

Na kraju propovijedi mons. Komarica zahvalio je Bogu i vjernicima, prisjetivši se i milosnih trenutaka koje je, kao pastir, doživio u svojoj biskupiji tijekom Godine Božjega milosrđa 2016. „Osobno sam zahvalan Božjoj dobroti da je u mojoj donedavnoj biskupiji, u ratu nasilno, nepopravljivo uništenoj, iskorjenjivanjem miroljubivih njezinih članova, nikla i stasala nova redovnička zajednica, Misionarke Božjega milosrđa. U totalno uništenoj, ali od Boga ne zaboravljenoj, drevnoj župi Sasina kod Sanskog Mosta“, rekao je.

Na koncu je zahvalio svima okupljenima riječima: „Molim Boga za vas da uvijek budete svjesni kako ste svi pozvani svakodnevno usrdno moliti Milosrdnoga Boga na ove nakane, da se po pregorkoj Muci Isusovoj smiluje nama i cijelomu svijetu. Da se što veći broj naših sunarodnjaka i suvremenika potrebnih Božjega milosrđa i ubuduće otvara djelovanju Duha Svetoga te da dožive radost i mir u svojim srcima i da osjete duhovnu potporu i sami činiti djela milosrđa, na što sve nas ljude potiče Milosrdni Isus riječima: ‘Budite i vi milosrdni, kao što je Otac vaš milosrdan’.“