Unutar sakralnih objekata zahtijeva se držanje razmaka između vjernika, kao i nošenje zaštitnih maska. Dakako, kao dodatnu mjeru opreza veliki vjerski objekti će po potrebi smanjiti svoje kapacitete za istodobno sudjelovanje vjernika u obredima, odnosno vjernici će moći sjesti na točno obilježena sjedeća mjesta kako bi bilo dovoljno razmaka između njih.
Sljedba u tamošnjoj javnosti poznata kao Isusova crkva iz Shincheonjija bila je žarište južnokorejske epidemije koronavirusa. Štoviše, gotovo polovina od 10.728 potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom povezana je sa članstvom u navedenoj sljedbi.
Vlada Južne Koreje je oštrim mjerama (masovnim testiranjem i praćenjem kontakata zaraženih) uspjela obuzdati eksponencijalno širenje koronavirusa unutar svojih granica, iako se nalazi u neposrednom susjedstvu Kine koja je bila epicentar svjetske pandemije, javila je u nedjelju 26. travnja agencija Reuters.
Inače, Južna Koreja (ili preciznije Republika Koreja, što joj je točan državno-pravni naziv) prema podacima The Word Factbooka iz 2020. godine ima nešto manje od 52 milijuna stanovnika, a katolicima se izjašnjava njih oko 11 posto ili nešto manje od 6 milijuna. Međutim, katolici u ukupnom vjerskom sastavu stanovništva Republike Koreje bilježe značajan porast u zadnjim godinama otkako je na čelu Rimokatoličke Crkve papa Franjo, koji je i pohodio tu dalekoistočnu zemlju u svome pastoralnom putovanju u kolovozu 2014. godine. Usto, predsjednik Republike Koreje Moon Jae-in, pravnik i branitelj ljudskih prava, koji je na toj dužnosti od 2017. godine, deklarirao se kao praktični katolik, a krsno ime mu je Timotej.
