Nadbiskup Arguelles objavio je to 12. rujna, nakon što je Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata odradila istragu, te je ohrabrio vjernike da štuju Presvetu Mariju Djevicu iz Lipe pod njezinim imenom Posrednica svih milosti, naslovom koji se često koristio uz ova ukazanja jer se u jednom od njih Marija tako predstavila redovnici.
Marija se ukazala redovnici Teresiti Castillo u samostanu koje su vodile karmelićanke, i to 19 puta te 1948. godine. Razgovarala je sa sestrom Castillom, te pozvala na pokajanje i pokoru, molitvu za svećenike i papu, s posebnim naglaskom na molitvu krunice. Tijekom ukazanja koja su trajala nekoliko dana, zabilježeno je još jedno čudo – na samostan je pala kiša ružinih latica. Castillo je opisala sestrama kako je Marija bila obučena u bijelu halju, a u desnoj ruci držala je zlatnu krunicu. Na temelju njezina opisa, napravljen je kip čije su replike izložene u crkvama na Filipinima.
Zanimljivo je kako je ovo viđenje prošlo kroz potpuno negiranje crkvenih starješina, pa je tako biskupsko povjerenstvo 1951. presudilo kako su ukazanja lažna. Međutim, jedan od biskupa je na smrtnoj postelji rekao kako je bio natjeran donijeti takvu odluku, pa je istraga o ukazanjima ponovno otvorena 1991.
Mnogi komentatori ističu također kako je priznati naslov Gospe iz Lipe – Posrednice svih milosti, jako zanimljiv jer je riječ o naslovu oko kojeg se već dulje vrijeme vode teološke rasprave. Pojedini teolozi i biskupi već dulje vrijeme traže da taj naslov, uz onaj Suotkupiteljica i Odvjetnica bude priznat kao dogma, peta marijanska dogma. Oprezni kritičari tih naslova kao dogmi tvrde kako su oni nedovoljno teološki artikulirani i mogu biti pogrešno interpretirani, kao oduzimanje prvenstva Isusu Kristu kao jedinom Otkupitelju i Spasitelju. Jedan od tih kritičara bio je i papa emeritus Benedikt XVI.
