Biskup Križić istaknuo je da je svetkovina Velike Gospe bez sumnje dan kada su crkve najposjećenije, a marijanska svetišta prepuna hodočasnika, dosnosi IKA.
Mnoga od tih marijanskih svetišta su prepoznata u narodu kao posebna sveta mjesta, mjesta u kojima se na poseban način može iskusiti Božja blizina i njegova ljubav. Mnogi vjernici se odlučuju poći pješice na ta sveta mjesta i na taj način prikazati Bogu nešto od svoje žrtve kao zahvalnost Bogu za primljena dobročinstva, ili kao znak svoje raskajanosti i molitve za neke potrebe od posebne važnosti, za neku osobu ili obitelj, naveo je biskup.
Tumačeći da su svetišta milosna mjesta u kojima osoba može doživjeti milosni trenutak koji je kadar promijeniti ljudski život, gospićko-senjski biskup pojasnio je da je svetište Majke Božje na Velebitu, Gospa od Krasna, jedno od tih milosnih mjesta. Na svetkovinu Velike Gospe se, u to svetište na gori, slijeva veliki broj hodočasnika koji dolaze s vjerom i velikim pouzdanjem da će im Isus, po zagovoru svoje majke, udijeliti one milosti koje su im najpotrebnije u ovom trenutku njihova života, istaknuo je biskup.
Pojasnivši da je hodočašće prije svega čin vjere, biskup je poručio da to ne može biti prvenstveno neki izlet u prirodu ili neko turističko putovanje. Hodočašće je, s jedne strane, hod prema svetom mjestu u kojem se na poseban način doživi Božje djelovanje, ali to je u isto vrijeme hod prema vlastitoj nutrini koju treba pripremiti da doživi određenu preobrazbu, da ne primi uzalud milosti Božje, naveo je biskup.
Hodočasnicima je poručio da je važno da odluka s kojom se polazi na hodočašće bude dobra. Da ta odluka bude prožeta željom za novim iskustvom Boga na svetom mjestu kamo se ide. Sveta mjesta su mjesta posebne Božje prisutnosti, mjesta gdje se nebo rado otvara, mjesta na kojem se Božji glas može jasnije čuti, i Božja snaga jače doživjeti, istaknuo je biskup.
Poruka biskupa Križića objavljena je u Biltenu Gospe Krasnarske.
