Istaknuo je kako taj Susret „spaja nekoliko nadahnjujućih obljetnica“: obljetnicu izbora Karola Wojtyłe za papu Ivana Pavla II. (16. 10. 1978.), desetu obljetnicu njegova proglašenja blaženim (1. 5. 2011.), kao i 90. obljetnicu Velikoga ukazanja Milosrdnoga Isusa sv. Faustini Kowalskoj. „S posebnim duhovnim raspoloženjem otvarate Godinu priprave za svečanu obnovu posvete svijeta Božjemu milosrđu povodom 20. obljetnice od prve posvete koju je učinio papa Ivan Pavao II. u Svetištu Božjega milosrđa u Łagiewnikima u Krakovu 17. kolovoza 2002. godine“, dodao je Biskup, te se spomenuo i sv. Margarete Marije Alacoque, „'svetice Srca Isusova', tako bliske sv. Faustini po iskustvima objava Božje ljubavi“, a čiji se liturgijski spomen slavi toga dana.
- 8. nacionalni susret štovatelja Božjega milosrđa
- 8. nacionalni susret štovatelja Božjega milosrđa
- 8. nacionalni susret štovatelja Božjega milosrđa
Prigodnu homiliju biskup je počeo dotičući se Božje odlike svemoći koja se čovjeku čini najdaljom i nedostupnom. Ta je odlika ona koju se prepoznaje u odnosu Boga i čovjeka, napose u čežnji i ljubavi koju Bog gaji prema čovjeku, oslobađajući ga od grijeha i darujući mu dobro, milost na milost, tamo gdje je „grijeh pokazao svoju razornost“. Ta se ljubav prepoznaje u zagrljaju kojem je cilj „prihvatiti, obujmiti, biti nekomu najbliže, pružiti oslonac i sigurnost, podijeliti osjećaje“, a što je Isus učinio na križu zagrlivši svijet. To je Božji preporodni zagrljaj za „životnu nadu“ koji sve vodi u „Liturgiju vazmene radosti, radosti koja ima Božje ime – Milosrđe“. To je radost, nastavio je Biskup, koja po riječima apostola Petra nastaje kao bol preobražena ljubavlju, radost od koje je mali Ivan zaplesao u majčinoj utrobi, radost iz koje izvire Marijin hvalospjev, koju može opisati činjenje, gibanje, glagol, a ne imenica, radost koja se prepoznaje i u slici Milosrdnoga Isusa.
„Svaka kušnja pročišćuje vjeru Crkve, a osobito ona koja nastaje u samoj vjerničkoj zajednici; kušnja koja dijeli, koja u Crkvu unosi kriterije i načine postupanja koji ne dolaze iz radosti vjere niti iz Kristova križa“, riječi su kojima je Propovjednik počeo uranjati u riječi misnog Evanđelja po Mateju (Mt 20, 25b-28). U njemu Isus poučava svoje učenike kako se „prvenstvo“ stječe služenjem, koje je “ime kršćanske veličine; drugo ime ljubavi“, „snaga obnove međuljudskih odnosa i društva“, „preduvjet smisla“. „Jer, ako nema služenja, vjera ostaje nevidljivom; zatvaramo prostore spasonosne ludosti križa; zatvaramo otvorene pukotine za zrake Kristove ljubavi, za potoke vode, krvi i suza kojima Bog preobražava naše boli u radost.“ Logika Kristova služenja u sebi nosi ideju Među vama neće biti tako koja je daleko od „tame koja se širi iz težnje za vlašću, za častima, za imetkom ili nekim drugim zemaljskim uspjehom“. To su posvjedočili i svjedoče mnogi sveti, dajući Crkvi snagu radosti, rekao je biskup, spomenuvši i svjedočanstva života sv. Faustine. Te riječi Među vama neće biti tako predstavljaju i svojevrsnu „revoluciju“ koja je u stanju mijenjati i političke sustave, iskazivati dobra koja su nadživjela „sva progonstva i sve prijetnje, sve totalitarizme i politička zavođenja“.
„Od Raspetoga, od njegova probodenog boka, učimo živjeti crkveno i postajemo Crkva milosrđa. Za takvu ćemo moliti i sutra – naglasio je Biskup – kada u svim biskupijama svijeta otvaramo Sinodu o crkvenosti, moleći da među nama ne bude težnje za vladanjem nego čežnje za radošću.“
Na završetku misnog slavlja biskupu Šašku riječi zahvale uputio je o. Andrzej Wośko SCJ, koordinator Koordinacije štovatelja Božjega milosrđa. Zahvalio je i pjevačima te orguljašu i voditelju klape Sv. Kvirina iz Siska, vlč. Robertu Jakici, rektoru bazilike Sv. Kvirina kao i ministrantima iz župe BDM Majke Crkve i sv. Maksimilijana Kolbea iz zagrebačke Trnovčice. U popodnevnom dijelu programa održan je Križni put te, u Satu milosrđa, pobožnost u čast Božjega milosrđa. Tada je i najavljen sljedeći Nacionalni susret za 22. listopada 2022., na blagdan sv. Ivana Pavla II., kada će biti svečano obnovljena posveta svijeta Božjemu milosrđu.
