Prema izvještaju talijanske novine „Il Messaggero“, povijesni zavjetni kužni križ grada Rima oštećen je tijekom molitve pape Franje prošloga petka na Trgu sv. Petra. „Gotovo dvosatna izloženost vodi učinila je da stoljetno drvo nabubri“, navodi se u izvještaju koji je objavljen prošle subote. Na raspelu iz 14. ili 15. stoljeća osim toga ima oštećenja na boji i materijalu, osobito u predjelu prikaza kose, ruku i krvi, piše Svjetlo Riječi.
„Staro drvo uvijek je u opasnosti da u dužem kontaktu s vodom jednostavno 'eksplodira'“, objašnjava se dalje u članku. Razinu oštećenja trenutno procjenjuju restauratori u Vatikanu. No kako se zavjetni kužni križ ubraja u inventar rimske crkve sv. Marcela na korzu, on je u posjedu talijanske države. Postavlja se pitanje tko bi mogao biti odgovoran za oštećenja na križu. Čini se da je postavljanje križa na nezaštićenom mjestu predložio glavni ceremonijar mons. Guido Marini (55).
Podsjećamo, prošloga petka papa Franjo molio je na Trgu sv. Petra za završetak pandemije koronavirusa i vjernicima udijelio blagoslov Urbi et orbi. Redovito se ovaj blagoslov udjeljuje samo uz Uskrs i Božić, ili prilikom izbora novoga pape. Tijekom ove molitve na Trgu sv. Petra bilo je izloženo i povijesno raspelo koje je 1522. bilo nošeno ulicama Rima i označilo kraj epidemije kuge. Ovo se raspelo među Rimljanima smatra i časti kao čudotvorno.
Tijekom navedene molitve ovo je raspelo bilo postavljeno na Trgu sv. Petra, bez zaštite od kiše koja je padala tijekom jednosatne molitve. I na televizijskom prijenosu i na fotografijama događaja bilo je vidljivo kako se kiša slijeva niz stogodišnje drvo te se čak mogao steći dojam da su u pitanju potoci krvi koji se slijevaju niz Isusovo raspeto tijelo. No očito je kiša kojoj je raspelo bilo izloženo ostavila traga na zavjetnomu kužnom raspelu grada Rima.
S druge strane, jedan najstarijih prikaza Blažene Djevice Marije, bizantinska ikona Gospe od zdravlja rimskoga naroda (Salus populi Romani) koja se inače čuva u bazilici Santa Maria Maggiore, bila je zaštićena staklenim ili akrilnim okvirom. Tradicionalno se smatra da je tu ikonu naslikao sveti Luka evanđelist, a u Rim ju je po predaji donijela sv. Jelena Križarica. Papa Grgur Veliki u 6. stoljeću nosio ju je kroz Rim tijekom epidemije kuge koja je tada harala Rimom.
