Podsjetimo, osnivanje ove komisije potaknuo je papa Franjo nakon susreta i konzultacija s predstavnicima Svete Stolice, Srpske pravoslavne Crkve i Hrvatske biskupske konferencije o potrebi razjašnjenja nekih povijesnih pitanja.
S katoličke strane, u radu sudjeluju zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, požeški biskup Antun Škvorčević, mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić te povjesničari dr. Jure Krišto i dr. Mario Jareb. Stavove Srpske pravoslavne crkve predstavljaju mitropolit zagrebački Porfirije, episkop slavonski Jovan, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije, episkop bački Irinej te Darko Tanasković, bivši veleposlanik Srbije u Vatikanu. Zasjedanje je vodio predsjednik Papinskoga vijeća za povijesne znanosti mons. Bernard Ardura.
Kako je bilo i predviđeno, na ovom prvom dvodnevnom susretu utvrđen je način rada po metodologiji povijesnih znanosti, na temelju dokumenata i njihova stavljanja u kontekst vremena. U priopćenju stoji kako rad Komisije neće imati nikakvog utjecaja na kanonizaciju bl. Alojzija Stepinca, koja je isključivo u nadležnosti Svete Stolice. Objavljeno je i da će se Komisija sljedeći put okupiti u Zagrebu 17. i 18. listopada ove godine, a rad Komisije treba biti dovršen u roku od 12 mjeseci.
Taj rok je u prilogu za portal Laudato.hr komentirao i glavni urednik hrvatskog programa Radio Vatikana p. Siniša Štambuka: ''Ograničenost vremenskog roka jest pokazatelj da Sveta Stolica očekuje da rad povjerenstva bude učinkovit i konzistentan te da neće biti mogući eventualni pokušaji otezanja sastanaka i zasjedanja mješovitog povjerenstva. Osnivanjem mješovitog povjerenstva, 'slučaj Stepinac' uzdiže se na svjetsku razinu. Jasno je da to nije ustupak hrvatskoj Crkvi niti hrvatskome narodu.''
