Priče nam mogu pomoći da shvatimo i kažemo tko smo, jer čovjek je narativno biće koje se treba obući u priče kako bi zaštitio vlastiti život – napisao je papa Franjo u poruci za ovogodišnji 54. svjetski dan sredstava društvenog priopćivanja, koja je objavljena danas na spomendan Franje Saleškoga, zaštitnika novinara. To je poruka koja obuhvaća mnogo širi obzor od novinarskoga zvanja, kao što nam je uostalom i Papa pokazao, počevši od svoje prve poruke za Svjetski dan sredstava društvenog priopćivanja 2014. godine, kada je upozorio na idealnu povezanost između evanđeoskog lika dobrog Samarijanca i poslanja koje danas obavljaju dobri komunikatori.
U vremenu koje je obilježeno korištenjem riječi kao instrumentom i sredstvom razdiobe, što je bolest od koje nije slobodan ni katolički svijet, Papa nas podsjeća da je komunikacija autentična ako gradi, a ne uništava, te ako je ponizna u traženju istine, kao što je već tijekom audijencije u svibnju prošle godine rekao novinarima članovima Udruge stranih novinara (Udruge Foreign Press). Usprkos širenju lažnih i opakih priča, sve do osjetljive zablude lažnih vijesti, Papa je u poruci potaknuo da se učini to da naracija govori o nama i ljepoti koja se nalazi među nama, pomažući pronalaženju korijena i snage da zajedno idemo dalje. To nam je potrebno i Papa nas potiče da udišemo istinu dobrih priča.
Sveti Otac je u poruci istaknuo pripovijedanje, tehniku koja je sve više u modi u različitim područjima, od oglašavanja do politike, no pripovijedanje na koje misli Papa ne slijedi svjetovnu logiku. Ono ima dublju vrijednost koja nas podsjeća na ono što smo u Božjim očima. Napokon, otkrivajući pokazatelj onoga što Papa smatra modelom naracije proizlazi iz teme koja je izabrana za poruku: „Da možeš pripovijedati i usaditi u sjećanje (Izl 10,2). Život postaje povijest“.
Sveto pismo je priča o životima – napomenuo je Papa i dodao – Biblija nam pokazuje Boga koji je u isto vrijeme stvoritelj i pripovjedač. Upravo kroz Njegovo pripovijedanje Bog poziva stvari na život, i nakon svega stvara muškarca i ženu kao svoje slobodne sugovornike. Prigodom predstojećeg slavlja Prve nedjelje Božje riječi koja je ustanovljena apostolskim pismom Aperui Illis, papa Franjo nas i tom porukom poziva da se približimo Svetom pismu, da ga usvojimo, podsjećajući nas da je Biblija velika priča ljubavi između Boga i ljudi.
S druge strane, u skladu s Knjigom izlaska, iz koje potječe tema poruke, učimo da se znanje o Bogu prenosi osobito pripovijedanjem, iz generacije u generaciju, o tomu kako On nastavlja biti prisutan – napisao je Sveti Otac. Važan dio dokumenta posvetio je pričama koje uništavaju, opisujući ih riječima koje podsjećaju na neposrednost propovijedi iz Doma svete Marte. Još jednom, kao što je to već bilo u poruci za Svjetski dan sredstava društvenog priopćivanja 2018. godine, posvetio je dosta prostora i pojavi lažnih vijesti.
Upozorivši na napast zmije, o kojoj se govori u Knjizi postanka, koja u zaplet priče uključuje čvrsti čvor koji treba razvezati, papa Franjo je osudio priče koje nas obmanjuju, uvjeravajući nas da nam je za sreću neprestano potrebno imati, posjedovati i trošiti. I ponovo uzimajući temu koja mu je vrlo draga, javno je ukorio pohlepu, ogovaranje i tračeve kojih gotovo da nismo svjesni, kao i mnoštva nasilja i neistina koje konzumiramo. Njihova je krajnja posljedica širenje uništavajućih i provokativnih priča koje iscrpljuju i razbijaju krhke niti suživota.
U opasnosti je ljudsko dostojanstvo kojemu se šteti kombinacijama neprovjerenih informacija, ponavljanjem banalnih i lažno uvjerljivih govora koji pogađaju najavama mržnje – napisao je u poruci Sveti Otac i napomenuo – Sve to traži da se reagira hrabro kako bi se te prijetnje odbacile. U svijetu koji trpi mnogo razdora, Papa se nada da će doći na vidjelo istina o onom što jesmo, pa i u zanemarenom junaštvu svakodnevnog života. Stoga je skrenuo pozornost na Isusovu priču koja pokazuje kako je Bog uzeo čovjeka k srcu i da za Njega „ne postoje beznačajne i male ljudske priče“.
Djelovanjem Duha Svetoga svaka priča, pa i ona najzaboravljenija, može se ponovo roditi kao remek-djelo, postajući dodatak evanđelju – napisao je Papa i citirao neke priče koje su divno prikazale susret između Božje slobode i čovjekove slobode, kao na primjer Augustin u 'Ispovijestima' i Dostojevski u 'Braći Karamazov'. Pozvao je na čitanje života svetaca i na međusobno dijeljenje priča koje mirišu na evanđelje koje svatko od nas poznaje.
Ispripovjediti Bogu svoju priču nikada nije beskorisno, jer nitko nije statist na svjetskoj sceni i priča svake osobe otvorena je mogućoj promjeni. Zbog toga, pa i kada pripovijedamo o zlu, možemo prepoznati dobro i dati mu prostora – istaknuo je papa Franjo. Poruka završava molitvom Mariji da sluša naše priče i da ih čuva. Podsjećajući na dragu sliku koja se nalazi u Domu svete Marte, Papa je na kraju poruke molio Blaženu Djevicu Mariju da razveže mnoštvo čvorova kojima je zapetljan naš život, pomažući nam da gradimo priče o miru i budućnosti.
