U propovijedi je govorio o duhu svijeta, o duhovnoj svjetovnosti koja je kultura prolaznosti, koja ne poznaje vjernost, ne trpi križ i želi uništiti Crkvu; samo vjera u Krista umrloga i uskrsloga pobjeđuje svjetovnost
Na početku mise u Domu svete Marte papa Franjo je danas posebne misli posvetio onima koji pružaju pogrebne usluge. Molimo danas za osobe koje se bave pokapanjem preminulih u ovoj pandemiji. Pokapanje umrlih jedno je od milosrdnih djela i, naravno, nije ugodno. Molimo za njih koji riskiraju život i u opasnosti su od zaraze – potaknuo je Sveti Otac.
U propovijedi se osvrnuo na Evanđelje današnje liturgije (Iv 15, 18-21) i Isusove riječi koje je uputio svojim učenicima: „Ako vas svijet mrzi, znajte da je mene mrzio prije nego vas. Kad biste bili od svijeta, svijet bi svoje ljubio; no budući da niste od svijeta, nego sam vas ja izabrao iz svijeta, zbog toga vas svijet mrzi“. Isus često govori o svijetu, – primijetio je Papa – govori o mržnji prema Njemu i njegovim učenicima, i moli Oca da ne uzme učenike sa svijeta nego da ih očuva od duha svijeta.
Kakav je to duh svijeta? – upitao se Papa. Što je ta svjetovnost koja je u stanju mrziti, uništiti Isusa i njegove učenike; štoviše, pokvariti ih i pokvariti Crkvu? To je prijedlog života, mondenost; to je kultura prolaznosti, kultura vanjskoga izgleda, uljepšavanja, kultura načela 'danas da, sutra ne ili sutra da, danas ne'. Ta kultura ima površne vrijednosti – istaknuo je Sveti Otac te dodao – Riječ je o kulturi koja ne poznaje vjernost, jer se mijenja u skladu s prilikama, o svemu pregovara. To je svjetovna kultura, to je kultura svjetovnosti.
Isus moli da nas Otac očuva od te kulture svjetovnosti. To je kultura načela 'uzmi i ostavi', ovisno o potrebi. To je kultura bez vjernosti, i način je života na koji živi također mnogo ljudi koji kažu da su kršćani. Kršćani su, ali su svjetovni – primijetio je Papa. Isus u prispodobi o sjemenu koje pada na zemlju kaže da brige svijeta, odnosno svjetovnost, guše Riječ Božju, ne daju joj da raste – dodao je Sveti Otac te spomenuo jednu knjigu oca de Lubaca u kojoj govori o duhovnoj svjetovnosti, ističući da je ona najgore zlo koje se može dogoditi Crkvi; i ne pretjeruje opisujući neka zla koja su strašna.
Duhovna je svjetovnost tumačenje života; to je način života; također je način življenja kršćanstva. Kako bi preživjela pred navještajem evanđelja, mrzi i ubija – istaknuo je Sveti Otac te spomenuo mučenike, ubijene iz mržnje prema vjeri, ali oni nisu većina. Većina je njih ubijena zbog svjetovnosti koja mrzi vjeru.
Svjetovnost nije površna, ima duboke korijene i prevrtljiva je, mijenja se poput kameleona, u skladu s prilikama, ali bît je ista: to je prijedlog života koji se posvuda uvlači, čak i u Crkvu. Svjetovnost, svjetovno tumačenje, uljepšavanje, sve se dotjeruje – kazao je Papa te spomenuo govor svetoga Pavla na Areopagu u Ateni, kada je privukao pozornost govoreći o „nepoznatom bogu“, te počeo naviještati evanđelje. Ali, kada je došao do Križa i uskrsnuća, sablaznili su se i otišli. Svjetovnost ne podnosi sablazan Križa, jednostavno ga ne podnosi. Jedini lijek protiv duha svjetovnosti jest Krist koji je umro i uskrsnuo za nas, sablazan i ludost.
Apostol Ivan kaže da je naša vjera pobjeda nad svijetom. Jedina je pobjeda vjera u Isusa Krista, umrloga i uskrsnuloga. To ne znači biti zanesenjak, prestati razgovarati sa svim ljudima, nego znati da je pobjeda protiv svjetovnoga duha naša vjera, sablazan Križa. Molimo Duha Svetoga, ovih posljednjih dana vazmenoga vremena, milost da možemo razlučivati između svjetovnosti i evanđelja, te da ne dopusti da nas prevare, jer svijet nas mrzi, svijet je mrzio Isusa, a Isus je molio da nas Otac očuva od duha svijeta – rekao je na kraju papa Franjo.
