Svetkovina je plod sazrijevanje Crkve u vjeri o Spasiteljevoj Majci i o svijesti sveopće grešnosti.
Počela se na Istoku slaviti kao "Začeće sv. Ane" u kojem se gledalo Anino dijete kao osobitu Božju izabranicu punu milosti. Na Zapadu su se razvile velike teološke rasprave o Marijinu bezgrješnom začeću u kojima su prednjačili franjevci potaknuti bl. Ivanom Duns Škotom. Papa Pijo IX. je 1854. godine proglasio dogmu: "Posebnom milošću i povlasticom svemogućeg Boga, zbog predviđenih zasluga Isusa Krista, Spasitelja ljudskog roda, blažena Djevica Marija bila je izuzeta svake ljage istočnog grijeha". Na današnji dan Katolička Crkva slavi svetkovinu milosnoga bezgrešnog začeća Djevice Marije.
