Naime, izvanrednoj Gospinoj poruci od 1. kolovoza 1984. godine, Gospa je zatražila od župljana trodnevnicu molitve i posta, rekavši:
„Dana 5. kolovoza proslaviti ću (5. kolovoza 1984.) drugo tisućljeće moga rođenja. Za taj dan Bog mi dopušta da vam udijelim posebne milosti i da dam svijetu poseban blagoslov. Molim vas da se intenzivno pripremite s tri dana koja ćete posvetiti isključivo meni. U ovom danima ne radite, uzmite vašu krunicu i molite, postite o kruhu i vodi!“ Prema ovoj poruci, danas bi Gospa imala 2037 godina.
Bit ovih datuma MladiFesta jest da završava na svetkovinu PREOBRAŽENJA GOSPODINOVA koja se slavi 6. kolovoza, jer cilj ovog molitvenog susreta jeste da nas po Mariji povede k Isusu i da se i mi po Gospinom zagovoru, po djelovanju sakramenata (a posebno ovdje na Mladifestu svjedočimo redovima ispovjednika i pokornika), molitve i pokore, što više suobličimo Isusu. Tako da su krivi natpisi koji se ovih dana šire medijima, da se ovih 20 000 mladih iz 54 zemlje skupilo kako bi pogrešno slavilo Gospin rođendan. Uistinu, ti zlobni jezici promašili su pravu bit stvari!
Interesantno je da dan 5. kolovoza nije običan svagdan, nego je već u tradiciji Crkve slavljen kao veliki i neobičan Gospin blagdan.
Naime, 5.kolovoza je Gospa Snježna.
Obljetnica posvete slavne rimske bazilike svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) koja se u narodu slavi kao Gospa Snježna. Ovaj naziv, Sancta Maria ad nives, potječe iz legende po kojoj je usred ljeta, 5. kolovoza, u Rimu pao snijeg.
Po toj legendi Bogorodica se ukazala u noći 3. kolovoza 352. tadašnjem papi Liberiju, rimskom patriciju Ivanu i njegovoj supruzi naređujući im da izgrade crkvu na mjestu označenom snijegom, koji će padati sljedeće noći. Na Eskvilinu, jednom od sedam rimskih brežuljaka, papa Liberije obilježio je granice u kojima je kasnije podigao veličanstvenu baziliku. Ona je po njemu nazvana i liberijanskom bazilikom. Nju je kasnije preuredio papa sveti Siksto III. i posvetio ju Presvetoj Bogorodici na spomen Efeškoga sabora, održanog 431, na kojem je proglašena dogma o Marijinom bogomajčinstvu. Crkva je prozvana bazilikom svete Marije Velike jer je to najznačajnija bazilika na kršćanskom Zapadu, posvećena Majci Božjoj. Građena je u starokršćanskom stilu s monumentalnim stupovima i velebnim mozaicima.
Jedan od njezinih naziva je i Sancta Maria ad praesepe, Gospa od jaslica, jer je u njoj već krajem IV. stoljeća načinjena spilja nalik onoj iz Betlehema. U njoj je prvu svetu misu služio naš blaženik i mučenik Alojzije Stepinac. U samoj bazilici nalazi se i najstariji prikaz svete Marije Snježne na mozaiku iz 1308. Gospa Snježna je zaštitnica mnogih naselja, župa, crkava i kapela diljem svijeta i hrvatskih krajeva.
Marija Bogorodica
Interesantno je da je ova crkva podignuta na spomen Efeškoga sabora, održanog 431, na kojem je proglašena dogma o Marijinom bogomajčinstvu.
Marijino božansko majčinstvo temelji se na učenju Svetog pisma, spisima crkvenih otaca, a definirano je na koncilu u Efezu 431. godine. Prema sv. Ivanu (Iv 1,14) Isus je Riječ koja je tijelom postala, Riječ koja je preuzela ljudsku narav u krilu Marije. Kako je Marija uistinu Isusova Majka (usp. Mt 1,25), a Isus je uistinu Bog od prvog trenutka njegovog začeća, Marija je uistinu majka Boga.
Nestorije, carigradski patrijarh (428.- 431.) smatrao je da je Marija majka samo Isusove ljudske naravi, ali ne i božanske, pa je radije koristio izraz majka Kristova umjesto majka Božja i time se usprotivio pučkom običaju da se Mariju naziva majkom Božjom. Problem je bio u tome da ako Marija nije bogorodica onda se time niječe utjelovljenje druge božanske osobe Isusa Krista. Ova dogma definirana je ne samo kako bi se obranila istina o Marijinu bogomajčinstvu, nego i istina o utjelovljenju Isusa Krista, Boga koji je postao čovjekom. Jasno je da stvorenje ne može roditi stvoritelja, ali činjenicom da se Bog utjelovio, što je jedno veliko otajstvo, Bog Isus Krist je u svojoj osobi koja je jedna, ujedinio dvije naravi, ljudsku i božansku, a to je ostvareno upravo u utrobi Marije. Stoga je ispravno tvrditi da je Marija njegova majka te ona nije majka samo dijela Krista, već čitavog Krista.
Kraljica Mira u Međugorju
I sve je to lijepo povezati sa Gospinim ukazanjima u Međugorju gdje je glavni Gospin zadatak upravo da nas povede svome Sinu, Isusu Kristu. Da u nama, njezinoj djeci ponovno rađa Božju djecu. Da nam pomogne utjeloviti Isusa u našim životima.
