1) PROČITA SE PREDLOŽENO RAZMIŠLJANJE preuzeto iz knjige fra S. Barbarić: „Poruka za sadašnji trenutak“
2) MOLI SE JEDAN MISTERIJ KRUNICE (radosna otajstva ili žalosna otajstva ili slavna otajstva ili otajstva svjetla)
3) ZAVRŠNA MOLITVA
1. Dan
Molitva znači drugovanje s Ocem, s Isusom u Duhu Svetomu, znači uranjanje duše u ljubav Božju, u mir koji Bog daje. To je put na kojemu se molitelji obnavljaju i osposobljavaju za život dostojan djece Božje. To je vrijeme kad se duša puni snagom u borbi protiv zla u sebi i oko sebe. Molitva je uvjet duhovnog života, kao što su hrana i piće uvjet tjelesnog života. (str. 63)
2. Dan
Osnovna je istina o čovjeku da je on stvorenje Božje, stvoren na sliku i priliku Božju. Stoga je osnovna potreba čovjeka biti otvoren svome Stvoritelju, kao što je svakom djetetu uvjet za život da bude u kontaktu sa svojim roditeljima. Svako zatvaranje pred roditeljima ili odbijanje roditeljske ljubavi znači za dijete smrt. Marija zna u kakvu su stanju njezina djeca, zato nas sve poziva da se otvorimo Bogu stvoritelju. To je uvjet da čovjek, stvorenje Božje može živjeti i djelovati, rasti i razvijati se. (str. 167)
3. Dan
Iako se danas mnogo raspravlja o „međugorskoj pojavi“, a u crkvenim se službenim krugovima o njoj šuti ili se odbacuje, iskustvo međugorskog hodočasnika je radost u molitvi, ispovijedi, misi, klanjanju. To je ono čime se privlačnost „Međugorja“ može tumačiti. Jer tko može čovjeka natjerati tamo gdje mu nije drago, tamo gdje ništa ne doživljava??? (str. 181)
4. Dan
Zar nismo svi u opasnosti da očekujemo mir od drugih i da drugi budu oni koji će najprije pružiti ruku za pomirenje, a Marija nas uči drukčijem putu: Ako mi oprostimo, bit će nam oprošteno. Isus proglašava blaženima mirotvorce. Radi se dakle o onima koji postaju aktivni i ne čekaju da to drugi učine. Nositelj mira mora biti aktivan ili ga nema. (str. 210)
5. Dan
Marija nam govori da bez iskustva osobne molitve ne možemo ni svjedočiti ni govoriti o molitvi. Ova istina postavlja ozbiljno pitanje svim roditeljima koji se tuže da njihova djeca čim narastu neće moliti, ili također ozbiljno pitanje svećenicima koji vide da njihovi župljani ne mole. Da bismo druge potaknuli na molitvu, i da bismo im pomogli naučiti moliti, uvjet je jasan: molitva mora postati naš osobni stav, o molitvi treba govoriti iz osobnog molitvenog iskustva. (str. 279)
6. Dan
Samo iskustvo ljubavi može dovesti do pravoga mira. Tako nam Gospa posvješćuje ono što je od početka bio njezin glavni cilj: Mir između Boga i ljudi i mir među ljudima. Mir je rezultat suradnje čovjeka pojedinca s Bogom koji je objavio da je njegova želja naš mir. Tko traži mir u svjetlu Kristova primjera, on će raditi na sebi i stvarati uvjete za mir. Tko, međutim, traži mir na svjetski način, možda će ga i naći, ali će oko sebe stvarati nemire i uzrokovati sukobe. Samo je u Bogu mir moguć. Bez Boga on se ne može ostvariti. To je odgovor današnjem svijetu koji se guši u sukobima tražeći mir za pojedince i narode. (str. 297)
7. Dan
Marija nudi rješenje: Treba moliti da Crkva uskrsne u ljubavi. Bez ljubavi ni pojedinac, ni obitelj, ni cijela Crkva ne mogu opstati. Sve je bez vrijednosti, ako nema ljubavi, a po ljubavi sve, pa i čaša hladne vode, dobiva vječnu vrijednost. Ako, naime, tražimo istinu, pravdu, znanje i spoznaju, ili se pozivamo na svoja prava stečena ili zakonima dodijeljena, a nemamo ljubavi, sve ostaje bez pravih rezultata. Bez ljubavi ne možemo spoznati ni istinu, niti se zauzimati za pravednost. Ljubav donosi život, a njezin nedostatak jest smrt. (str. 324)
8. Dan
Ako zaboravljamo dobro koje nam od drugih dolazi, posebno od naših najbližih, stvaramo teške i nesnosne životne situacije. Tko zaboravlja dobročinstva roditelja, djece, muža, žene… taj ne može naći razloga zašto bi im zahvalio, a ako ne zahvaljuje uzrokuje nemire i nerede. Svi sukobi u obiteljima, svaka rastava i svako drugo zlo počinje u onom trenutku kad postanemo slijepi za dobro jedni prema drugima, a previše vidimo ono što nije dobro. Tko zaboravlja dobro, taj ne može ni praštati drugima ni ljubiti druge. (str.358)
9. Dan
U svim religijama i u biblijskoj objavi se govori o svetim vremenima, koji su vjernici posebno Bogu posvećivali u molitvama, žrtvama, postovima, blagdanima. Mi kršćani poznajemo „milosna vremena“ i slušamo pozive da koristimo vrijeme jer je vrijeme milosti. Iskorišteno vrijeme znači prepoznati znakove i učiniti sve što treba da bismo dobili milost. Izgubljeno vrijeme – izgubljena milost. Znati koristiti se vremenom koje nam je Bog dao na raspolaganje znak je mudrosti i sigurnosti uspjeha i u duhovnom životu. Za cjelokupni duhovni život vrijedi pravilo: Oduprijeti se zlu na vrijeme i odlučiti se na vrijeme vježbati u kreposti. (str. 384)
ZAVRŠNA MOLITVA:
Bože, Oče svemogući, budi blagoslovljen i hvaljen po svojemu Sinu Isusu Kristu, u kojem si nam objavio blizinu svoga milosrdnog srca.
Mi ti zahvaljujemo za život našega brata fra Slavka.
On je kao svećenik slavio tvoju ljubav u otajstvima vjere i ljudima djelatno svjedočio o tvojoj ljepoti. Daj da i mi, prodahnuti istom Ljubavlju, znamo u bližnjemu i potrebnomu vidjeti lice Gospodinovo. Po zagovoru Blažene Djevice Marije, naše Međugorje, Majčino selo i svakoga od nas čuvaj i prati svojim blagoslovom.
Po Gospodinu našemu Isusu Kristu, koji s tobom živi i kraljuje u jedinstvu Duha Svetoga, Bog, po sve vijeke vjekova. Amen.
