Ne. Ustaješ odmah. Želiš iskoristiti svaki trenutak dana. Ne visiš na fejsu prvih pola sata gledajući novosti, objave, statuse, tračeve…
Gasiš mobitel. Prekrižiš se kao što to napraviš i svako jutro. Samo ovaj put s malo više vjere, nade, koncentracije. Taj trenutak provedeš s Bogom na način na koji On to zaslužuje. Ne iz navike, ne u žurbi između kave i kašnjenja na posao. To je još jedan sasvim običan dan u tvom životu. Al je možda posljednji. Pa odlučiš ovog jutra poljubiti svoju ženu i u miru doručkovati sa svojom djecom. Posvetiti 5 minuta tog jutra samo njima. Ne onako kao i inače, praveći se da ih slušaš dok listaš novine za stolom, već ih uistinu poslušaš. Čvrsto odlučiš da se ovog jutra nećeš ljutiti na susjeda koji te baš nikad ne pozdravi i kojeg si onda i ti iz inata odlučio prestati pozdravljati. Pozdravit ćeš ga i dat mu svoj prvi dnevni osmijeh. Značit će mu to, iako se nekad čini čangrizav i vječno nasrđen. Nećeš ni psovat na gužvu u prometu, na ženu koja je upala u pogrešnu traku i zablokirala ti put. Bit ćeš strpljiv i vedar.
Zašto bi posljednji dan svog života proveo nervirajući se? Ne vrijedi. Bit ćeš strpljiv i sa kolegama na poslu, nećeš se ljutiti, nećeš odustajati. Radit ćeš i dati sve od sebe da ljudima koji te tog dana susretnu doneseš radost i mir. Zatim ćeš uzeti komad papira i na njega napisati svoje želje i sve one snove koje nikad nisi ostvario. Bit će ti žao što nisi radio na tome, što si odustao prije vremena. Zbog straha. Zbog lijenosti. Sada, danas, da imaš još jednu šansu za život, dao bi sve od sebe da ih ostvariš i da se boriš za njih. No uvijek možeš započeti, makar ih ne dostigao dovršiti.
Zatim uzimaš drugi papir i zapisuješ imena ljudi s kojima ne pričaš, koje si povrijedio, koji su povrijedili tebe. Muči te to svaku večer, ali su inat i ponos iz nekog razloga jači i koče te svaki put kad ih poželiš nazvati, ispričati se, oprostiti sebi i njima i umiriti savjest. No danas je pravi dan za to! Jer je zadnji i jer drugu priliku nećeš dobiti. Zato gaziš i ego i ponos i odlučiš riješiti sve odnose u tvom životu koji su ostali nedorečeni i završeni zbog krivih razloga.
Kad navečer dođeš kući, zagrliš svoju obitelj. Umjesto zujanja u prazno, pomogneš svojoj ženi pospremiti suđe. Umjesto cjelovečernje vrtnje programa na televiziji, ispričaš svojoj djeci priču za laku noć. Pomoliš se s njima. Zahvališ na današnjem danu; na svim blagoslovima i križevima. Zamoliš Boga za još jedan novi dan, novo jutro, nove prilike. Ali ako on i ne osvane, ti si miran i spokojan.
Jer ako je danas usitinu bio posljednji dan tvog života ti si ga iskoristio na najbolji mogući način. Ljubeći i voleći. Nesebično si ga dao i živio za druge, ne za sebe. I znaš, možda danas i nije posljednji dan tvog života. Ali živi ga kao da je. Jer ne znamo ni dana ni časa. I jednom će zaista biti zadnji. A ti budi spreman za njega. Svakog dana.
