Smanjenje broja sljedbenika, gubitak vjere, preseljenje u gradska područja i smanjivanje crkvenih fondova najčešće se koriste kao razlozi za ovaj trend, piše tribun.hr.
Između 2000. i 2018. godine, čak 104 crkve su stavljene van službe, od kojih je većina bila u sjevernoj biskupiji Härnösand, objavio je portal državne televizije SVT. Samo 2018. zatvoreno je 10 crkava.
Odbijanje članstva u Švedskoj crkvi, sve manji broj ljudi koji dolaze na misu, te preseljenje iz rijetko naseljenih područja u gradove glavni su razlozi ovog trenda, navodi državni medij.
Dok je Markus Dahlberg, koji je odgovoran za kulturnu baštinu unutar Švedske crkve, priznao da emocije bujaju svaki put kada se crkva raspusti, najčešće nema drugog izbora.
„To je nešto s čime ćemo dugo živjeti“, uvjeren je Markus Dahlberg. „Ne može biti da je crkvena uprava glavni zadatak Švedske crkve“.
Danas ovakva zatvaranja crkava potiču burne rasprave, priznao je Markus Dahlberg. Mnogi povezuju crkve sa svojom obiteljskom poviješću, a sjećaju ih se tek kao lokacija na kojima su se njihovi preci vjenčali, ili su u njihovoj blizini pokopani bližnji.
„Također može biti da zgrada nosi veći dio povijesti na selu“, rekao je Dahlberg.
Doduše, država dodjeljuje gotovo pola milijarde SEK (oko 45 milijuna eura) godišnje Švedskoj crkvi za održavanje i obnovu kulturno zaštićenih zgrada, ali to odgovara samo otprilike četvrtini troškova.
„Upravo smo razgovarali s državom o veličini subvencije. Ona je već dugo na istoj razini, tako da možete reći da je propadala s porastom troškova“, rekao je Dahlberg.
Nakon zatvaranja, neke se crkve pretvaraju u stambene objekte, ukoliko nisu u blizini groblja. Ostale se ruše, a u nekim slučajevima su pretvorene u muzeje ili škole. Ipak, druge su preuzele druge kršćanske denominacije brojnih švedskih „slobodnih crkava“. Kineski umjetnik nedavno je kupio jednu crkvu u biskupiji Härnösand.
Prema Markusu Dahlbergu, u budućnosti bi ih mogle preuzeti čak i nekršćanske zajednice, poput muslimana.
Švedska crkva danas ima preko 3000 crkava koje su ostale pod njezinim nadzorom, zajedno s drugim zgradama, poput župnih dvorana. Njihov opstanak ovisan je o takozvanoj „crkvenoj naknadi“ koju plaćaju pripadnici Švedske crkve i koja može doseći 2 posto prihoda.
Iako je preostala najveća luteranska denominacija u Europi s preko 5 milijuna sljedbenika, Švedsku crkvu već odavno članovi napuštaju brzinom od oko 2 posto godišnje. Od 2018. godine 57 posto švedskog stanovništva bili su pripadnici Švedske crkve, što je značajan pad s 95 posto u 1972, u samo nekoliko desetljeća.
Švedska crkva poznata je po svom liberalnom stavu o pitanjima kao što su homoseksualnost, masovna imigracija i „klimatske promjene“.
Predvodnici ove vjerske institucije konstantno su punili naslove medija svojim bizarnim izjavama kao i raznim stavovima koji su u potpunosti identični onima kulturoloških marksista.
