Zakonom je također određena smrtna kazna za otmičare u slučajevima kada oteta osoba premine u zarobljeništvu. Neovisni su promatrači primijetili da je to uglavnom simbolična gesta s obzirom na to da otmičari rijetko budu uhvaćeni, dok su roditelji žrtava uvijek poznati lokalnim vlastima, piše nedjelja.ba.
Iako su otmice problem u Nigeriji već desetljećima, one masovnog tipa mogu se posebice pratiti od svjetski poznate otmice 276 učenica iz Chiboka 2014. Ove djevojke su većinom bile kršćanke i mnoge se i danas vode kao nestale. Broj otetih se brzo povećao nakon incidenta u Chiboku, a kršćanske škole su često na meti, iako su i muslimanske i javne državne škole također žrtve iznuđivača, javlja ICC.
Kriminalci i teroristi su posljednjih godina od žrtava iznudili desetke milijuna dolara, a čini se da se problem samo pogoršava. Zagovornici zakona tvrde da su problem obitelji koje otkupljuju svoje sinove i kćeri i da plaćanje otkupnina predstavlja korijen problema. Zakonodavci tvrde kako će bez plaćanja otkupnine otmičari izgubiti interes za tu aktivnost.
Protivnici prijedloga zakona smatraju kako korijen problema nisu isplate otkupnine, već Vlada koja se čini nesposobnom pružiti učinkovitu sigurnost svojim građanima.
Podsjetimo, nigerijska vlast na svim razinama je tijekom godina zadržala nedosljedan narativ o otmicama i otkupninama. Iako službeno osuđuje tu praksu, opće je poznato da i državni službenici i ministri redovito plaćaju otkupnine što je postao začarani krug.
Guverner države Kaduna Nasir El Rufai čak se javno hvalio da je u kontaktu s određenim militantima Fulanija i platio im je da zaustave određene napade. Međutim, bez obzira je li ta tvrdnja istinita napadi su se samo povećali pod El Rufaijem.
U tweetu iz 2021. nigerijski predsjednik Muhammadu Buhari osporavao je praksu državnih i lokalnih vlasti u vezi s plaćanjem otkupnine i pozvao ih da prestanu s tim te da počnu igrati "svoju ulogu proaktivnim u poboljšanju sigurnosti u školama i oko njih".
Predstavnici međunarodnih i nigerijskih organizacija za ljudska prava također su zabrinuti što zakon na crno-bijeli način tretira komplicirane situacije te pitanje otmica pretvara u dodatni problem obitelji žrtava, ne nudeći pritom nikakve nove sigurnosne pomake na bolje.
