Kako je biskup Baez napisao na Facebooku opkolile su ih gnjevne skupine koje su željele ući u baziliku, ranili su ga u ruku, udarili u trbuh, istrgli mu biskupska obilježja te ga verbalno napali. „Dobro sam zahvaljujući Bogu. Bazilika je oslobođena zajedno s onima koji su bili tamo. Hvala svima na solidarnosti i molitvi“.
Njih trojica zajedno s drugim vjerskim službenicima došli su pomoći mjesnim svećenicima koji su prihvatili skupinu protivnika vlasti, sklonivši ih u baziliku. Deseci napadača i nekoliko pripadnika paravojnih provladinih skupina, urlajući „ubojice“ i „teroristi“ na kard. Brenesa i na skupinu koja ga je pratila, napali su vjerske službenike, ozlijedili biskupa Baeza u ruku i mons. Miguela Mantica u vrat. Napadnuto je i nekoliko novinara koji su bili u bazilici, te su im ukradeni mobiteli i fotografski aparati.
Kard. Brenes, koji je ujedno i predsjednik Nikaragvanske biskupske konferencije, rekao je novinarima da je bio sretan zbog uvreda, zbog svojih slabosti, zbog toga što je pretrpio, zbog progonstva koje je podnio, jer to je ono što je trpio Krist dodajući da „kada je čovjek najslabiji, tada je jak“.
Nikaragvanska biskupska konferencija u priopćenju je oštro osudila taj događaj: „Crkva u Nikaragvi odbacuje i duboko žali zbog fizičkog i verbalnog napada na biskupe. Izaslanstvo biskupa ispunilo je poslanje Isusa Krista ostajući uz narod koji trpi, čineći pastoralni posjet svećenicima i vjernicima na području koje je žrtva policije, paravojnih skupina i sukoba koji izazivaju smrt i bol“.
Kako javlja Vatican News, biskupi su primili izraze solidarnosti Kostarikanske biskupske konferencije koja je predvođena nadbiskupom San Josea Joseom Rafaelom Quirosom osudila neprestanu represiju nikaragvanske Vlade nad svojim narodom.
Tijekom prošlog vikenda gradovi Diriamba i Jinotepe bili su poprište nasilnih napada interventnih policijskih jedinica i paravojnih skupina koji su prouzročili najmanje 14 poginulih kojima treba pridružiti više od 300 ubijenih od početka uličnih prosvjeda prošlog travnja. Biskupi su kao posrednici tražili nove izbore. Predsjednik države Daniel Ortega objavio je da ne namjerava ponoviti izbore i na taj način zaustavio nacionalni dijalog koji je prethodno pokrenut kako bi se pokušali zaustavili prosvjedi.
U korijenu nasilja je mirovinska reforma koju je predložila marksistička sandinistička Vlada predsjednika Ortege i koja je predviđala povećanje doprinosa, te smanjenje mirovina u odnosu na prošlost. Premda je kasnije bila povučena, mjera je izazvala narodne prosvjede koji su jasno tražili ostavku predsjednika koji je na vlasti od 2006. nakon što je promijenio Ustav ukidanjem ograničenja od dva predsjednička mandata.| IKA
