U izjavi od 13. prosinca, tajništvo vlade Mexico Cityja je reklo da je meksička prijestolnica "primila 12.500.000 hodočasnika u bazilici Gospe od Guadalupe.", javlla CNA.
Taj je broj, navodi agencija, "oborio rekord posjetitelja".
Bazilika Guadalupe najposjećenije je marijansko svetište na svijetu i premašuje broj hodočasnika u Vatikanu.
Tradicionalno, više od 10 milijuna hodočasnika počinje pristizati u glavni meksički grad u prvim danima prosinca iz različitih krajeva zemlje, u mnogim slučajevima pješice.
Hodočašća dosežu svoj vrhunac u noći 11. prosinca, kada stotine tisuća ljudi ispuni baziliku i njezin atrij kako bi pjevali "Las Mañanitas" Djevici od Guadalupe, tradicionalnu meksičku pjesmu za proslavu rođendana.
Mnogi hodočasnici koji stignu u baziliku Guadalupe provedu noć u atriju.
Zbog pandemije COVID-19 2020. i 2021. hodočašća su obustavljena, a vjernici nisu smjeli noćiti izvan crkve.
Vladino tajništvo Mexico Cityja naglasilo je da su dani hodočašća protekli u miru i bez incidenata.
Ukazanja Gospe od Guadalupe
12. prosinca Crkva časti Gospu od Guadalupe, kada se prisjeća ukazanja Blažene Djevice Marije udovcu svetom Juanu Diegu Cuauhtlatoatzinu, koje se zbilo 1531. god., a iz kojeg je kao trajni spomen i savez s Marijom i Isusom Meksikancima i čitavom katoličkom puku ostalo čudesno svjedočanstvo Božje ljubavi prema svakom čovjeku i Marijina posredovanja između Boga i ljudi.
Gospa ukazala pedesetpetogodišnjem udovcu novokršteniku Juanu Diegu Cuauhtlatoatzinu, i to na brdu Tepeyacu, sjeverno od Meksika (Ciudad de México), glavnog grada istoimene države, te zatražila od njega da se sagradi crkva njoj u čast, kako bi sve one koji joj se obraćaju stavila pod svoju zaštitu. U naredna tri dana – do 12. prosinca, ukazala se Diegu još tri puta, obrativši mu se na njegovom jeziku. Juan Diego je uporno govorio prvom meksičkom biskupu, franjevcu Juanu de Zamaragi, kako mu se majka Božja više puta ukazala i želi da njoj u čast, sagradi kapelu na obližnjem brežuljku Cerro de Tepeyac. U namjeri da se riješi mladića, biskup je od njega zatražio neki uvjerljiv dokaz, u protivnom neka ga više ne smeta. Za nekoliko dana vratio se Diego noseći kao dokaz nekoliko "kastiljanskih" ruža koje nisu mogle cvasti u to godišnje doba (prosinac), tvrdeći da mu ih je dala Gospa kako bi ih pokazao biskupu.
Mladić je biskupu donio ruže u tunici - tilmi, i kada je rastvorio svoju tilmu, cvijeće se rasulo po podu, a tada se svima prisutnim, bilo je desetak osoba, ukazala Gospa. U tom trenutku, nebesko ukazanje, ostalo je utisnuto kao slika na gruboj tkanini odjeće u kojoj je bilo umotano cvijeće. U strahopoštovanju, zadivljen prizorom što ga je vidio, biskup je na brežuljku dao sagraditi kapelu, te je u njoj dao izložiti na štovanje sliku utisnutu na tunici Indijanca Juana Diega.
Najprije je na mjestu ukazanja, u blizini grada Mexica, sagrađena omanja crkva, dok današnje svetište Gospe Guadalupske ima dvije bazilike. Stara bazilika završena je 1709. godine, no zbog opasnosti od urušavanja ta se crkva danas ne koristi za veća okupljanja.
Godine 1976. čudotvorna slika Gospe, prenesena je u novu baziliku koja je pored stare sagrađena u modernome stilu, a može primiti do 20.000 hodočasnika. Godine 1910. papa Pio X. proglasio je Gospu Guadalupsku zaštitnicom Južne Amerike. S pravom. Naime, u nekoliko desetljeća nakon ukazanja obratilo se 8 milijuna meksičkih Asteka. Guadalupe se uz Lurd smatra najposjećenijim marijanskim svetištem na svijetu.
Tilma Juan Diega na kojoj je čudesno nastao otisak slike Gospe, izrađena je od slabo kvalitetne tkanine izrađene od vlakana agave Takvo platno je posve neprikladno kao podloga za slikanje i u prirodnim uvjetima propada nakon 20-30 godina. Prvih 116 godina bila je bez zaštite izložena rukama hodočasnika, svjetlu i dimu voštanica.
Godine 1791. jedan je radnik nehotice, čisteći okvir, po slici prolio dušikovu kiselinu. Unatoč svemu tome, nakon gotovo pet stoljeća postojanja još uvijek djeluje netaknuta.Slika je po prvi puta stručno istraživana od sedam uglednih slikara godine 1751., a o tomu je Miguel Cabrera, znameniti meksički umjetnik kolonijalnog doba, objavio 1756. god. knjigu Maravilla americana (Američko čudo). Cabrera je zaključio da je slika naslikana na čudesan način i da je njezino podrijetlo nadnaravno.
