Za istraživanje su bila bitna četiri čimbenika: važnost koju ljudi dodjeljuju religiji u svojem životu, redovitost religijske prakse, učestalost molitve, i sigurnost vjere, piše Nedjelja.ba.
U Rumunjskoj primjerice, 64% populacije tvrdi da vjeruje u Boga s apsolutnom sigurnošću, 50% je izjavilo da religija ima važnu ulogu u njihovom životu, 55% redovno pohodi mise, a 44% svakodnevno moli. Temeljem ovih rezultata Pew Research Center u istraživanju za 2018. zaključio je da bi se 55% Rumunja moglo nazvati posebno religioznima što je dovoljno za prvo mjesto na listi.
Vidljiva je značajna razlika u religioznosti zapadne, te centralne i istočne Europe, s tim da je istok znatno religiozniji od zapada.
Na drugoj strani spektra nalazi se Estonija, najsjevernija od baltičkih zemalja, gdje se posebno religioznima može smatrati samo 7% populacije.
Nakon Rumunjske, neke od najreligioznijih zemalja u Europi su Armenija, Gruzija, Grčka i Moldavija, a među prvih deset nalaze se BiH i Hrvatska.
Poljska je na osmom mjestu s tim da je prva ako se računa brojnost populacije koja redovito pohađa vjerske obrede.
