Poštivanjem mrtvih i njihovih grobova, već je u temeljima antičkog rimskog prava od 450 godine prije Krista. U zakonu je zapisano 12 tablica, nakon toga dolazi kršćanstvo, posebno u odnosu prema mučeništvu. Suvremena zapadna uljudba govori o kulturi sjećanja. Ničeka od ovoga se nije držao jugokomunizamkoji je zatirao grobove poraženih protivnika, zbog čega je prosvjedovao i nadbiskup Stepinac - istakao je fra Miljenko Mića Stojić.
Europski parlament u posljenje vrijeme izjednačio je naciolal socijalizam, fašizam i komunizam. Mi ovdje na ovom mjestu vraćamo dug našim precima. Postavljamo im križeve sa imenom i prezimenom, imenom oca i godinom rođrnja i smrti, jer želimo naglasiti da oni za nas nisu broj u popisu zrtava.
Okupljanje je započelo 11.30 sati, nakon čega je slijedilo misno slavlje koje je predvodio fra Miro Relota, generalni vizitator Hercegovačke franjevačke provincije i duhovnik bogoslova u Franjevačkoj bogosloviji u sarajevskom naselju Nedžarići.
Ove godine postavljeni su novi križevi za gradove Široki Brijeg i Ljubuški, za općine Posušje, Grude i Čitluk, za tri župe iz Posavine te križevi za zatrtu banjalučku župu Krnjeušu. Prije Drugoga svjetskog rata župa Krnjeuša imala je oko 1.300 vjernika.
Pogrom u Krnjeuši dogodio se 9. i 10. kolovoza 1941. godine kada je zapaljena cijela župa koju je činilo dvadesetak sela i zaselaka, uključujući župnu crkvu i kuću.
Među velikim brojem ubijenih bilo je i mnogo žena i djece, te krnjeuški župnik don Krešimir Barišić, zajedno s trojicom mladih sjemeništaraca koji su živi bačeni u goruću crkvu.
Nakon sv. mise zadušnice svim žrtvama odana je počast polaganjem vijenaca, paljenjem svijeća i prigodnim riječima.
Vidimo da je ove godine tih križeva puno više nego lani, a potrudit ćemo da ih dogodine bude još više. Nadamo se da ćemo do slijedeće 10-te obljetnice puno toga napraviti, istakao je fra Mića Stojić.
