Čini se da mnoge države usvajaju stav odbacivanja vjerske slobode, marginalizacije i ponekad otvorenog progona manjina – rekao je nadbiskup i nastavio - Zakoni ili politike koje diskriminiraju vjerske manjine i ograničavaju vjersku slobodu i uvjerenja, kao što su takozvani zakoni o blasfemiji ili protiv obraćenja, prisutni su nažalost još uvijek u našem svijetu. Neke države ne štite svoje građane, pripadnike vjerskih manjina kad su predmet nasilja ili kad im se ometa pristup pravdi ili kad im je uskraćeno pošteno suđenje.
S druge strane, u onim državama koje promiču radikalnu sekularnu ideologiju koja negira vjerske osjećaje svojih građana, primjećuju se tiši i sofisticiraniji oblici predrasuda i protivljenja prema vjernicima i vjerskim simbolima, osobito u obrazovanju mladih i u odnosu na prigovor savjesti – rekao je nadbiskup Jurkovič.
Društvo utemeljeno na poštivanju vjerske slobode i vjeroispovijesti jače je, a ne slabije – rekao je nadbiskup i naglasio – Poštivanje najdubljih uvjerenja članova određenog društva preduvjet je na kojem se može izgraditi istinska kultura ljudskih prava. Svako društvo ukoliko je izraz osobe i svih njezinih konstitutivnih dimenzija, mora živjeti i organizirati se tako da promiče otvorenost prema transcendenciji. Upravo se zbog toga zakoni i institucije društva ne mogu oblikovati zanemarivanjem vjerske dimenzije građana.
Nažalost, te stavove koji smanjuju prava, ponekad tako shvaćaju i neki krugovi međunarodnih agencija i organizacija kada se promiču ili čak nameću ideologije i sporne ideje koje nisu u skladu s međunarodnim instrumentima i s osjećajima većine čovječanstva – istaknuo je vatikanski predstavnik i citirajući papu Franju primijetio je – postoji opasnost da se na određeni čudan način, u ime samih ljudskih prava, uvedu novi oblici ideološke kolonizacije jačih i bogatijih, na štetu najsiromašnijih i najslabijih.
Takav stav koji nije rijedak, može oslabiti te institucije vodeći u stanje beznačajnosti multilateralnog sustava ljudskih prava, što je već često kritizirano – rekao je nadbiskup Jurkovič i posebno izrazio krajnju zabrinutost izaslanstva Svete Stolice zbog izraza „sloboda ‘od’ religije„ koji je koristio posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda, a to je pojam koji nije razmatran u međunarodnim instrumentima i koji ukazuje na paternalističku ideju religije koja pak nadilazi zadaću posebnog izvjestitelja.
Citirajući ponovo Svetog Oca, nadbiskup je naglasio da vjerska dimenzija nije supkultura, već je dio kulture svakog naroda i svake nacije. Zanemariti važnost religija, ili uskraćivati, ili samovoljno ograničavati vjersku slobodu, znači njegovati viđenje koje smanjuje ljudske slobode i na kraju znači da je nemoguć istinski i trajni mir cijele ljudske obitelji.
U govoru koji je vatikanski predstavnik održao 1. ožujka ove godine, također na sjednici Vijeća za ljudska prava, ponovo je istaknuo potrebu poštivanja kulturnog identiteta naroda, koji je usko povezan sa slobodom misli, savjesti i vjere. Čak je i religija bitna dimenzija kulture. Zapravo, razlikovanje između države i religije od središnje je važnosti. Pronalaženje prave ravnoteže u odnosu između vjere i države zahtijeva da sigurnost države i njezinih građana nije ugrožena od vjerskog fundamentalizma religija, niti da je vjera smanjena sekularizmom – naglasio je nadbiskup Ivan Jurkovič i zaključio - Kao što je rekao Benedikt XVI.: „vjerski fundamentalizam i laicizam su spekulativni i ekstremni oblici odbacivanja legitimnog pluralizma i načela sekularizma“.
