Osvrnuo se i na Međugorje, primijetivši kako sva ukazanja pripadaju privatnoj sferi života te nisu sastavni dio crkvenog nauka. Naveo je kako je Benedikt XVI. osnovao posebno povjerenstvo odličnih teologa, biskupa i kardinala koje je proučavalo međugorski slučaj. Izvješće je, prema Papinim riječima, odlično napravljeno. Kongregacija za nauk vjere ipak je imala nekoliko primjedbi te je predložila da se nastavi proučavati karakter međugorskih ukazanja. Papa je istaknuo svoje mišljenje o razlici između prvih ukazanja i današnjih na koje ima određene zamjerke. „Meni je draža Djevica Marija, majka, naša majka, od Djevice Marije koja ima poštanski ured i koja nam svaki dan šalje poruku u točno određeni sat. To nije Isusova majka i ta navodna ukazanja nemaju neku vrijednost", rekao je ali i priznao da Međugorje ima veliko pastoralno značenje.Činjenica je da su tamo mnogi susreli Boga i promijenili način života. Sigurno ne magičnim štapićem. Zbog toga sam imenovao stručnjaka nadbiskupa Hosera da prouči pastoralno značenje Međugorja i nakon toga će Crkva donijeti svoj sud, rekao je Papa novinarima.
Osvrnuo se i na skorašnji susret s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, primijetivši kako ne daje sudove ni o kome prije nego li razgovara s dotičnom osobom. Tako je odlučio primiti Trumpa 24. svibnja i pitati ga za mnoge stvari, jer postoje uvijek vrata malo otvorena, kroz koja se može ući, razgovarati i ići korak po korak naprijed. Mir je zanatlijski proizvod; stvara se iz dana u dan kao i prijateljstvo među ljudima poštovanjem jedni drugih, slušajući druge i hodajući zajedno. Svakako Papa se nipošto ne želi miješati u politiku, kao ni na vjerskom području provoditi prozelitizam.
Na pitanje kako ide dijalog s Bratovštinom Pija X. Papa je primijetio kako su odnosi dobri. Prošle godine dao je njihovim svećenicima dozvolu da ispovijedaju i sklapaju brakove. Rekao je da ne želi ubrzavati stvari, već zajednički ići naprijed. Nije riječ o pobjednicima i pobijeđenima, već o braći koja moraju nastojati zajednički pronaći rješenja. Kongregacija za nauk vjere izradila je poseban dokument, koji se sada zajednički proučava.
Na temelju izjave o opravdanju veliki je napredak postignut i s protestantskom Crkvom. Putovanje u Švedsku bilo je značajno, i tu je postignut važan korak naprijed u ekumenskom hodu. Hodati zajedno u molitvi, mučeništvu, karitativnoj djelatnosti i milosrđu. Luteranski i katolički Caritas već odlično surađuju. Bog je Bog iznenađenja. Ne smijemo se nikada zaustaviti, moramo zajednički moliti i zajednički svjedočiti, zajednički poduzimati karitativne pothvate, jer je to Caritas Isusa Krista. Moramo naviještati Krista, jedinog Spasitelja. Milost dolazi samo od njega. Teolozi nastavljaju proučavati hod, koji se mora nastaviti, spreman na iznenađenja.
Osvrnuo se i na slučaj Marie Collins, koja je zbog nesuglasica i nepokretnosti nekih članova Povjerenstva za zaštitu maloljetnika dala ostavku. Ona će, prema Papinim riječima, nastaviti surađivati u odgoju svećenika. Njezine primjedbe na presporo djelovanje povjerenstva su bile opravdane, ali je trebalo voditi računa da ima više od 2000 slučajeva koje treba riješiti. U međuvremenu je trebalo izraditi i propise za rješavanje pojedinih slučajeva, jer ih treba pomno obraditi, pa treba povećati i broj stručnog osoblja. Smijenjen je i ravnatelj ureda za stegovne postupke u Kongregaciji za nauk vjere. Biskupi često šalju nepotpune dokumente, pa treba tražiti nadopunu. Sve to otežava konačne rezultate, rekao je Papa.
Na primjedbu da je Portugal, premda katolička zemlja, uveo brak među homoseksualcima i prestao kažnjavati pobačaj kao i eutanaziju, Papa je primijetio da je riječ o političkom problemu kao i o katoličkoj savjesti, koja nije uvijek u skladu s naukom Crkve. Uzrok toga je i pomanjkanje prave kateheze. Ima sličnih pojava i u drugim katoličkim, ali istovremeno protuklerikalnim zemljama. Zbog toga Papa govori svećenicima da izbjegavaju klerikalizam koji udaljuje ljude od Crkve. Klerikalizam je kuga u Crkvi, rekao je.
Na kraju je istaknuo da je Fatimska poruka mira dala čovječanstvu ljude koji su već s 13 godina svjedočili Krista. Njihova kanonizacija nije uopće bila planirana, jer je proces čuda dugo trajao. Stručni sudovi ipak su donijeli pozitivna mišljenja što je papu Franju veoma obradovalo. Svijet se može nadati da će doći do mira, o čemu Papa namjerava razgovarati sa svima.
