Papa Lav XIV. zahvalio je skupini od 81 novinara koji su pratili njegovo prvo međunarodno putovanje te je u više od sat vremena razgovora odgovarao na pitanja o nizu međunarodnih i crkvenih tema. Govorio je na engleskom, talijanskom i španjolskom jeziku, ističući da Sveta Stolica djeluje prvenstveno „iza kulisa“, osobito kada je riječ o poticanju zaraćenih strana na odustajanje od nasilja i prihvaćanje dijaloga.
Na pitanja o Bliskom istoku i odnosima s političkim čelnicima regije Papa je potvrdio da su već započeli razgovori s pojedinim državnicima te da namjerava nastaviti nuditi posredovanje u traženju nenasilnih rješenja. Dodao je da se tijekom putovanja susreo i s predstavnicima različitih skupina uključenih u regionalne napetosti te ponovio kako je ključ mirovnog procesa uvijek dijalog, a ne oružje.
Govoreći o porukama koje je primio prije posjeta Libanonu, uključujući i onu Hezbolaha, Papa je kratko potvrdio da ju je vidio, ali nije želio ulaziti u daljnje komentare.
Upitan o vlastitoj reakciji na izbor u konklavi, Papa se prisjetio trenutaka prije izbornog dana, ističući da je cijeli proces prihvatio u duhu predanja: „Kad sam vidio kamo stvari idu, jednostavno sam rekao: ‘Evo nas, Gospodine, Ti vodi.’“ Kao temelj svoje duhovnosti naveo je klasično djelo „Vježbanje Božje prisutnosti“ brata Lawrencea, koje opisuje jednostavan, predan život oslonjen na Božju providnost.
Novinare je zanimalo i stanje u Ukrajini, pri čemu je Papa naglasio da je Europa ključan akter u pronalaženju pravednog mira te da bi Italija mogla imati važnu posredničku ulogu. Istaknuo je i da Sveta Stolica, iako nije dio NATO-a, stalno potiče na prekid vatre, smanjenje tenzija i obnovu pregovora.
Što se tiče budućih putovanja, Papa je rekao da još ništa nije konačno odlučeno, ali da bi sljedeće posjećeno područje mogla biti Afrika, osobito Alžir, u kojem želi posjetiti mjesta vezana uz svetog Augustina i promicati dijalog između kršćanskog i muslimanskog svijeta. Izrazio je i želju da u budućnosti posjeti zemlje Latinske Amerike, uključujući Argentinu, Urugvaj i Peru.
Upitan o strahovima europskih katolika u vezi s islamom, Papa je naglasio kako je iskustvo Libanona i Turske snažan dokaz da su međusobno poštovanje i suživot kršćana i muslimana ne samo mogući nego i stvarnost. Rekao je da mnogi strahovi dolaze iz političkih rasprava o migracijama, ali da je iskustvo zajedništva jači argument od bilo kakvog straha.
Na pitanje o sinodalnom putu Crkve u Njemačkoj Papa je odgovorilo da postoji prostor za različite oblike življenja sinodalnosti, ali i potreba za dodatnim slušanjem unutar same Njemačke kako bi sve glasove vjernika bilo moguće uvažiti. Istaknuo je da se razgovori između njemačkih biskupa i Rimske kurije nastavljaju te da očekuje pozitivne plodove.
U završnome dijelu konferencije Papa se osvrnuo na svoje geslo „In Illo Uno Unum“ te rekao da Crkva na Bliskom istoku, unatoč ranama, može biti snažan znak nade svijetu: pokazati da se jedinstvo, prijateljstvo i međusobna briga mogu živjeti i u najtežim okolnostima. „Što više gradimo odnose i razumijevanje, to je veća mogućnost da ostavimo oružje, nepovjerenje i neprijateljstvo iza sebe“, poručio je Papa novinarima prije slijetanja u Rim.
Vatican News
