Neće se baviti pitanjem istinitosti ukazanja Gospe, koju šestero djece (danas odraslih) svjedoče da vide od 1981 god i koju nazivaju imenom “Kraljica mira“. Njegova dužnost će biti isključivo pastoralnog karaktera.
„Papa je dužan zaštiti pobožnost i vjeru mnoštva koje posjećuje malo mjesto u BiH, bdjeti nad njima i poučavati ih. Sve je to u žarištu obveza nadbiskupa Hosera, pojašnjava otac Salvatore Maria Perrella, predsjednik papinskog teološkog fakulteta Marianum u Rimu. Svećenik iz reda Marijine sluge, docent dogmatike i mariologije, redovnik, bio je član međunarodnoga povjerenstva što ga je ustanovio Benedikt XVI. za istraživanje Međugorja.
Perrella se ne izjašnjava o ovim događajima koje jako dobro poznaje. “Zbog poštovanja papinske tajnosti“ navodi. Ipak, pojašnjava ulogu koju ima Papin izaslanik.„ Oni koji dolaze tamo – tvrdi – ne mogu biti prepušteni samo turističkim agencijama ili volji jednog čovjeka iz Crkve. Papi Franji je posebno stalo do pastoralne dimenzije ovog mjesta“, koje svake godine privuče 2 milijuna „hodočasnika“ iz cijelog svijeta.
„Suočavamo se s fenomenom svjetskih razmjera“, primjećuje Perella. Riječ je o slučaju koji zahtijeva pozornost ujedno i zbog svoje složenosti. „Zaduženjem poljskog nadbiskupa – nastavlja Marijin sluga – Papa daje do znanja da pastoralni vidik nije sporedan te da želi zaštititi vjernike“. Hoser, 74-godišnji biskup iz Varšave - Praga – sa završenim studijem medicine, bio je misionar u Africi, a zatim i pomoćni tajnik Kongregacije za evangelizaciju naroda. Njegova služba u Međugorju trajat će do ljeta.
„Tih mjeseci promatrat će, slušati i bilježiti što se događa, zatim će povjeriti sve u Papine ruke. To ne znači da će se Papa odmah izjasniti o istinitosti ukazanja. Već je Benedikt XVI, želeći Povjerenstvo koje će istraživati u krilu Kongregacije za nauk vjere, jasno znao da se fenomen Međugorja ne može jednostavno riješiti s jednim „da“ ili „ne““. Zatim dodaje: „Pred slučajem tako velikih razmjera dobro je da mjesni biskup ima potporu Svetog Oca preko svoga poslanika“.
Dok je započinjala Hoserova služba, mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić – na čijem se području nalazi Međugorje – objavio je na biskupijskoj internetskoj stranici priopćenje u kojem izvještava da „se nema riječi o istinitim ukazanjima Blažene Djevice Marije“. „Izjave biskupa Perića izražavaju njegove osobne stavove. Autoritativni, jer dolaze od mjesnog biskupa, ali svejedno osobni, pogotovo ako ih želimo gledati sa strane crkvenog učiteljstva, odnosno ono što obvezuje vjernike“, upozorava otac Matteo Roggio, misionar Naše Gospe Saletske, docent mariologije na „Marianumu“ i dogmatike na Katoličkom sveučilištu u Rimu. Autor, zajedno s ocem Perellom, knjige Apparizioni e mariofanie podsjeća da „sud o Međugorju ne pripada lokalnom biskupu niti Nacionalnoj biskupskoj konferenciji nego Zboru za nauk vjere i naposljetku Papi koji je jamac štovanja Gospe u Crkvi.
Upravo su biskupi bivše Jugoslavije bili ti koji su tražili intervenciju Svete Stolice koja je potakla papu Ratzingera da 2012. godine osnuje Povjerenstvo za istraživanje događaja u Međugorju. Unutar lokalnoga biskupskoga zbora došlo je do razlaza – nadodaje Roggio. To ne treba iznenaditi jer nije riječ o temeljnim dimenzijama vjere“. Papinsko povjerenstvo na čelu s kardinalom Camillom Ruinijem sastavljeno je od 17 članova, među kojima su kardinali, biskupi, teolozi i stručnjaci završilo je svoj rad 14. siječnja 2014. godine i po riječima pape Franje, “odradila je dobar posao“. Međugorje potiče po svojim duhovnim plodovima ili pak „neobičnim“ životom navodnih vidjelaca, na primjer. „Iz povijesti smo naslijedili jedan ideal vidjelaca, koji su se nakon ukazanja potpuno posvetili Gospodinu – primjećuje redovnik. Norme o tim fenomenima koje je 2012. godine objavila Kongregacija za nauk vjere ne govore ništa o načinu života navodnog vidioca: ono što je bitno jest da živi kršćanskim životom svog vremena“. Više puta je Papa Franjo u izjavama spominjao „vidioce“ povezane s navodnim objavama Gospe „poštarice“. „To su riječi bile dio jednoga šireg govora o kršćanskom identitetu“ – tvrdi Roggio. Vjera ne ovisi o viđenjima, nego o Kristovu izabranju.
Godinama već postoji stalni dotok hodočasnika u Međugorje. „Slanje Hosera svjedoči da Papa vjeruje iskustvima kršćanskog naroda. – zaključuje docent. To nazivamo sensus fidelium: što znači: riječ je o sposobnosti naroda Božjega prepoznati ono što dolazi od Boga ali i prepoznati i ono što ne dolazi od Gospodina“.
