U katehezi se osvrnuo na izvještaj o umnažanju kruhova i riba iz Evanđelja po Mateju. Krist, primivši vijest o smrti Ivana Krstitelja, odlazi u lađi preko jezera na samotno mjesto. Međutim ljudi ga pretječu na drugoj strani obale. Isus „vidje silan svijet, sažali mu se nad njim te izliječi njegove bolesnike“.
S jedne strane, Krist se „osjeća vezanim uz taj narod i ne želi da on otiđe. S druge strane, potrebna mu je osama, molitva s Ocem“ – kazao je Papa. Naglasio je da Isusovo suosjećanje „nije maglovit osjećaj“, nego da on „iskazuje svu silinu svoje želje da nam bude blizak i da nas spasi“.
Isus se skrbi za one koji ga slijede i u to želi uključiti svoje učenike – nastavio je Sveti Otac. Njima pokazuje da „malobrojni kruhovi i ribe koje su imali, snagom vjere i molitve, mogu biti podijeljeni čitavom onom puku“. „To je čudo koje je on učinio, ali je to čudo vjere, molitve sa suosjećanjem i ljubavlju.“ Gospodin tako „ide ususret potrebama ljudi, ali želi svakoga od nas učiniti konkretnim sudionikom svojega suosjećanja“.
Isus – kako izvještava Evanđelje po Mateju – „uze pet kruhova i dvije ribe, pogleda na nebo, izreče blagoslov pa razlomi i dade kruhove učenicima“. To su iste geste koje je učinio na Posljednjoj večeri, a to čini i svaki svećenik kad slavi euharistiju – primijetio je papa Franjo. Euharistijski kruh koji nas hrani je „kruh zajedništva te istovremeno kruh koji krijepi naše služenje“.
Stoga je život u zajedništvu s Gospodinom „daleko od pasivnosti i odvojenosti od svakodnevnoga života“ – naprotiv, „uvijek nas sve više stavlja u odnos s ljudima našega vremena, kako bismo im pružili konkretan znak milosrđa i Kristove pažnje“.
„Euharistija koju slavimo malo po malo nas preobražava u Kristovo tijelo i duhovnu hranu za braću. Isus želi doprijeti do svih, kako bi svima donio Božju ljubav. Zbog toga svakog vjernika čini službenikom milosrđa“ – objasnio je Papa.
Izvještaj o čudesnom umnažanju kruhova i riba završava napomenom da su se svi nasitili i da je još preostalo ulomaka. „Kad nam Isus u svojem suosjećanju i svojoj ljubavi daruje milost, kad nam oprašta grijehe, grli nas i voli, nikad to ne čini polovično“ – naglasio je Sveti Otac. „Isus puni naše srce i naš život svojom ljubavlju, svojim praštanjem, svojim suosjećanjem“.
Krist je tako svojim učenicima pokazao put kojim imaju ići: „hraniti narod i držati ga ujedinjenim; to jest biti u službi života i zajedništva“ – ustvrdio je Papa. Na koncu kateheze je potaknuo na molitvu da Gospodin učini „svoju Crkvu spremnom na to sveto služenje“; da svaki vjernik bude „sredstvo zajedništva u vlastitoj obitelji, na poslu, u župi“ te vidljivi znak Božjeg milosrđa.
