Biskup Antwerpena u Belgiji rekao je da se papa Franjo nije protivio odluci flamanskih biskupa da blagoslove istospolne zajednice, i to je shvatio kao prešutno odobrenje njihovom djelovanju.
Biskup Johan Bonny rekao je 17. svibnja u intervjuu za Katholisch.de, da je imao dva razgovora s papom Franjom iz kojih je zaključio da odluka flamanskih biskupa „nije protivna papi“.
Flamanski ordinarij rekao je kako mu nije dopušteno otkriti točan sadržaj tih razgovora, ali je naglasio da je poznavanje papinog stajališta vrlo važno za njega i za druge biskupe u Flandriji.
Biskup Bonny i drugi flamanski biskupi omogućili su u rujnu 2022. blagoslov za istospolne parove, objavili su brošuru s predloženom liturgijom i molitvama, temeljeći svoj argument na apostolskoj pobudnici pape Franje – Amoris Laetitia, koja je izdana 2016., a nastala je nakon Sinode o obitelji.
Upitan je li mu dopuštenje blagoslova istospolnih parova izazvalo problem sa savješću, budući da Crkva nema ovlasti blagoslivljati istospolne parove, biskup Bonny je odgovorio: „Ne, jer se radi o papi. Nije svaki čovjek u Rimu papa“.
„Iz mojih razgovora znam kakav je moj odnos s papom Franjom“, nastavio je biskup, dodajući, „Mi govorimo ‘cum petro et sub petro’ — s Petrom i pod Petrom — ali nije cijeli Vatikan ‘cum petro et sub petro’”.
Biskup je nastavio rekavši da Vatikan ima „različite pozicije i razvoj“ i da postoje „teološke institucije u Rimu koje imaju drugačiji stav od belgijskih biskupa“, ali je dodao: „Rim ne predstavlja samo neki dokument ili kardinal. Ne, Rim je također jedinstven u različitosti“.
Novinari su pitali glasnogovornika Vatikana Mattea Brunija hoće li Vatikan odgovoriti na tvrdnje biskupa Bonnyja o očitoj prešutnoj papinoj podršci istospolnim blagoslovima, ali još nisu dobili odgovor.
U ožujku je biskup Bonny, koji se dugo zalagao za veće prihvaćanje homoseksualnih odnosa unutar Katoličke Crkve, rekao skupštini Sinodalnog puta u Njemačkoj da tijekom posjeta flamanskih biskupa ad limina, prošlog studenog, papa Franjo nije odobrio ni zanijekao blagoslove istospolnih brakova, ali je rekao da je to pastoralna domena flamanskih biskupa sve dok su svi ujedinjeni.
Tijekom ovotjednog intervjua, biskup Bonny je rekao da on i njegova braća biskupi „govore jednim glasom; nema podjela ili podskupina na ovu temu”. Također je rekao da flamanski biskupi nemaju iste napetosti s Rimom koje obilježavaju Crkvu u Njemačkoj – nešto što je pripisao njihovom unutarnjem nejedinstvu u “velikim pitanjima“ i tome što su, za razliku od Njemačke, mala biskupska konferencija od samo osam biskupa. „Mi nismo prijetnja Rimu“, rekao je biskup Bonny.
Također je u intervjuu rekao kako vjeruje da napetost između Njemačke i Rima „nije od pomoći“ i da bi Rim trebao “bolje slušati“ i „ne biti toliko kritičan, jer to nikome ne pomaže“. Također je ustvrdio da u raspravi ima “više predrasuda nego osuda” i pripisao je dio spora razlikama između germanskog i romanskog mentaliteta.
Neki smatraju da je biskup Bonny utjecao u ožujku na njemački Sinodalni put da u dokumentima zatraže blagoslov istospolnih osoba. On je umanjio značaj prijedloga, ali je rekao da se „nešto mora učiniti, a to znaju i u Rimu, da stvari ne mogu ostati ovakve“. Smatra kako treba pronaći “rješenje za pitanje homoseksualizma” ako Crkva želi biti misionarska.
„To nije tako u Africi – ne još – a nije tako ni u Aziji“, rekao je, ali je uvjeren da će se to “sigurno dogoditi“ i da bi rješenje trebalo biti „temeljeno na ljudskoj znanosti i Bibliji, kao i o moralnoj teologiji i pastoralnim razmatranjima“.
„Papa to također zna”, rekao je biskup. „On mora biti pastir ili otac svih. Ne mora uvijek reći da ili ne na svako pitanje. Papinstvo nije tu da kaže da ili ne na svako pitanje kao u srednjem vijeku, nego da bude dobar pastir, dobar otac za cijelu zajednicu, da drži zajednicu na okupu. To je služba jedinstva u Crkvi, jedinstva u različitosti”, rekao je biskup, zaključivši da „papa bez različitosti u Crkvi nema svrhe ni poslanja”.
Biskupi su, dodao je, „zaduženi da stvaraju raznolikost. Ne samo da moramo stvoriti jedinstvo, nego moramo također stvoriti raznolikost i donijeti tu raznolikost u Rim u kuću Oca, pape“.
Što Vatikan kaže?
U svom odgovoru od 15. ožujka 2021. na pitanje ima li Crkva ovlasti blagoslivljati istospolne zajednice, Dikasterij za nauk vjere naglasio je da su blagoslovi sakramentalni i da imaju važnost u liturgiji Crkve. Kao takvi, mogu se prenijeti samo na ono što je u skladu s naravi sakramenata. Bog, piše u dokumentu Dikasterija za nauk vjere, „ne može blagosloviti grijeh“.
Nadalje, u deklaraciji piše da pojašnjenje Dikasterija nije zamišljeno kao „oblik nepravedne diskriminacije“, već prije kao „podsjetnik na istinu liturgijskog obreda i na samu narav sakramenata, kako ih Crkva shvaća“. Biskup Bonny oštro je kritizirao dokument Dikasterija za nauk vjere, rekavši da je „to u suprotnosti s “dinamikom“ Sinode o obitelji iz 2015. i potkopava “vjerodostojnost“ Sinodalnog puta koji zagovara papa Franjo“.
