Ovaj povijesni čin dogodio se u četvrtak, 11. lipnja 2026. godine u Orlandu na Floridi, u sklopu proslave 250. obljetnice osnutka Sjedinjenih Američkih Država. Ovaj duhovni događaj obuhvatio je niz aktivnosti:
U satima prije mise, biskupi su zaključili svoj skup razmišljanjima koja su se usredotočila na značenje pobožnosti Presvetom Srcu u suvremenom životu.
Svečana Misa i posveta je održana tijekom proljetnog plenarnog zasjedanja Američke biskupske konferencije (USCCB). "Ne okupljamo se da slavimo sebe, nego da posvetimo, da povjerimo... i stavimo cijelu našu naciju u Presveto Srce Isusa Krista," rekao je nadbiskup William E. Lori iz Baltimorea u svojoj homiliji.
Duhovna priprava: Vjernici su se pripremali kroz 250 sati klanjanja i 250 djela milosrđa u župama diljem zemlje.
Cilj inicijative: Nadbiskup Alexander Sample iz Portlanda u Oregonu opisao je pobožnost kao odgovor na moderne oblike duhovnog naprezanja, uključujući usamljenost i pritisak da se osobna vrijednost mjeri postignućima ili neuspjehom. Pozivajući se na encikliku pape Franje Dilexit Nos , rekao je da suvremena kultura često remeti sam identitet.
„Presveto Srce Isusovo odlučno odgovara na to pitanje“, rekao je Sample. „Kad znamo da nas Krist voli, više ne moramo graditi svoj identitet na postignućima ili neuspjesima.“
Dodao je da pobožnost Presvetom Srcu Isusovu nudi slobodu od straha, egocentričnosti, očaja i površnosti, a istovremeno poziva vjernike da tu ljubav unesu u javni život. „Svijetu su potrebni svjedoci čija srca nalikuju Isusovom srcu“, rekao je.
Predsjednik Donald Trump također je izdao poruku povodom posvećenja nazivajući ga "snažnim trenutkom u našoj nacionalnoj priči" i povezujući posvetu s posvećenjem Sjedinjenih Država Blaženoj Djevici Mariji od strane biskupa Johna Carrolla u godinama poslije proglašenja američke nezavisnosti.
Nadbiskup Shelton Fabre iz Louisvillea u Kentuckyju razmišljao je o Presvetom Srcu Isusovom kao izvoru zajedništva unutar Crkve, naglašavajući da jedinstvo unutar Crkve nije izgrađeno na zajedničkim preferencijama, već na božanskoj inicijativi i milosti. Opisao je Crkvu kao „bratstvo koje nije stvoreno osobnim preferencijama, afinitetom ili ideologijom, već Božjom providnošću i voljom Isusa Krista.“
Nadbiskup Bernard Hebda od sv. Pavla i Minneapolisa istaknuo je pobožnost kao put unutarnje obnove utemeljene na molitvi i sakramentalnom životu. Citirajući izraz sv. Johna Henryja Newmana „cor ad cor loquitur“ („srce govori srcu“), rekao je da se najdublji susret s Kristom događa u osobnom, unutarnjem zajedništvu oblikovanom molitvom i euharistijom.
Neposredno prije mise, biskupi su proveli vrijeme u euharistijskom klanjanju i blagoslovu te su počastili relikvije svete Margarete Marije Alacoque, francuske časne sestre iz 17. stoljeća čija su viđenja pomogla proširiti pobožnost prema Presvetom Srcu Isusovu diljem Crkve.
'Sveto Srce ne dijeli'
U svojoj propovijedi, Lori je posvetu smjestio u šire moralne i duhovne napetosti Crkve i nacionalnog života, uokvirujući je kao čin povjerenja, a ne postignuća.
„Ljubiti kao što Krist ljubi prava je mjera kršćanskog učeništva i prava je mjera naše ljudskosti“, rekao je.
Priznao je da se ova mjera često ne provodi u djelo. „Doista, ponekad ju je zamaglila gotovo do neprepoznatljivosti“, rekao je, ističući stvarnost podjele, grijeha i neuspjeha uz trenutke milosti.
Lori je rekao da čin povjeravanja nije iskazivanje snage, već priznanje ovisnosti o milosrđu. „Ne možemo doći do Kristova srca pretvarajući se da nam nije potrebno njegovo milosrđe“, rekao je.
Budućnost, naglasio je, ne može se u konačnici osigurati ljudskim sustavima ili planiranjem. „Budućnost pripada Bogu, a ne političkim pokretima, ekonomskim silama ili ljudskim planovima“, rekao je.
Zatim je opisao Presveto Srce kao sam izvor pomirenja, ne samo kao pobožnu sliku već kao živu stvarnost koja preoblikuje one koji mu se obraćaju.
„Presveto Srce ne razdvaja, ono pomiruje“, rekao je. „Ne otvrdnjuje srca, ono ih preobražava. Ne poziva nas samo da primimo ljubav; ono nas šalje da je podijelimo.“
Razmišljajući o Evanđelju, opisao je Krista kao osobu koja je u potpunosti ušla u ljudsko stanje sa „srcem koje je upoznalo radost i tugu, prijateljstvo i izdaju, patnju i žrtvu“.
„Presveto Srce otkriva spasitelja koji ne želi samo našu poslušnost, već i naše prijateljstvo“, rekao je. „Ne samo našu službu, već i naše zajedništvo s njim.“
To zajedništvo, dodao je, namijenjeno je oblikovanju cijelog kršćanskog života. „Ostati u njegovoj ljubavi i dopustiti toj ljubavi da oblikuje sve što činimo“, rekao je.
Molitva posvećenja
Nakon propovijedi, nadbiskup Paul S. Coakley iz Oklahoma Cityja, predsjednik Američke konferencije katoličkih biskupa, predvodio je svečanu molitvu posvete, smještajući taj trenutak u širu povijesnu i teološku tradiciju.
Podsjetio je da je 127 godina ranije papa Lav XIII. posvetio ljudski rod Presvetom Srcu Isusovu, predstavljajući orlandovsku liturgiju kao nastavak istog čina povjeravanja.
„U istom duhu sada posvećujemo Sjedinjene Američke Države“, rekao je Coakley, napominjući da je Krist „u svojoj vlastitoj krvi uklonio sve podjele i od mnogih naroda učinio jedan Božji narod.“
Tijekom molitve predvodio je ponavljani zaziv: „Presveto Srce Isusovo, smiluj nam se.“
Molitva posvete obraćala se Kristu kao „Želji naroda i središtu povijesti“, moleći ga da blagoslovi Sjedinjene Države, izliječi rane nacije i donese pomirenje, pravdu i mir tamo gdje ih nema.
Također je zahvaljivalo za blagoslove darovane zemlji, potvrđivalo dostojanstvo svake osobe kao dar od Stvoritelja i nadoknađivalo uvrede protiv Boga i ljudskog dostojanstva.
U molitvi se nadalje tražilo da Crkva u Sjedinjenim Državama bude vidljivi znak Kristove prisutnosti u svijetu, upućujući „svim ljudima na [njegovu] beskonačnu ljubav“. Molilo se za mir u obiteljima i zajednicama, pomirenje prekinutih odnosa, popravak nepravdi i ozdravljenje nacije kroz dublje sjedinjenje sa Presvetim Srcem Isusovim.
'Snažan trenutak u našoj nacionalnoj priči'
Predsjednik Donald Trump također je izdao poruku povodom posvete, nazvavši je "snažnim trenutkom u našoj nacionalnoj priči" i povezavši je s post-revolucionarnom posvetom Sjedinjenih Država Blaženoj Djevici Mariji od strane biskupa Johna Carrolla.
Opisao je taj trenutak kao dio šire duhovne baštine, napominjući da je američka povijest dugo oblikovana javnim izražavanjem vjere.
„Dok katolički biskupi posvećuju Sjedinjene Američke Države Presvetom Srcu Isusovu u ovoj 250. godini naše neovisnosti, ponovno se obvezujemo“, rekao je, pozivajući na obnovljenu pozornost na „duhovni identitet i veliko civilizacijsko nasljeđe“ nacije.
Trump je posvetu nazvao "dirljivim podsjetnikom da je Ameriku oduvijek vodila ljubazna Božja ruka", uokvirivši je i kao razmišljanje i obnovu tijekom godine pedesete obljetnice.
Izvor: www.ewtnnews.com/Prijevod:medjugorje-info.com
