S obzirom na 2018. godinu taj se broj povećao za 10 milijuna, i za čak 60 milijuna u proteklih pet godina - upozorava Organizacija ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) u dokumentu naslovljenom „Stanje sigurnosti hrane i prehrane u svijetu“ (State of Food Security and Nutrition in the World) koji je objavljen 13. srpnja. Taj je izvještaj odličan pokazatelj globalnog stanja u kretanju prema zadanom cilju, s obzirom na prehranu i na glad u svijetu.
U 2019. godini gotovo je 690 milijuna ljudi bilo pogođeno glađu. S obzirom na 2018. godinu taj se broj povećao za 10 milijuna, i za čak 60 milijuna u proteklih pet godina - upozorava Organizacija ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO) u dokumentu naslovljenom „Stanje sigurnosti hrane i prehrane u svijetu“ (State of Food Security and Nutrition in the World) koji je objavljen 13. srpnja. Taj je izvještaj odličan pokazatelj globalnog stanja u kretanju prema zadanom cilju, s obzirom na prehranu i na glad u svijetu.
Dokument je pripremljen zahvaljujući zajedničkom radu Organizacije ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO), Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj (IFAD), Fonda Ujedinjenih naroda za djecu (UNICEF), zatim Svjetskog programa za hranu (WFP) te Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). U uvodu predstavnici tih pet agencija upozoravaju da „pet godina nakon što su se svjetski vođe zauzeli u suzbijanju gladi, prehrambene nesigurnosti i svih oblika loše prehrane, još smo uvijek daleko od cilja određenoga za 2030. godinu“.
Na te se podatke i na potrebno jačanje međunarodne suradnje osvrnuo stalni promatrač Svete Stolice pri organizacijama i tijelima Ujedinjenih Naroda za prehranu i poljodjelstvo, mons. Fernando Chica Arellano te istaknuo da izvještaj pokazuje koliko smo daleko od cilja da pobijedimo glad u svijetu, i da nismo „na dobrom putu“. Prema podacima, obveza preuzeta 2015. godine, s postizanjem konkretnih ciljeva do 2030. nije dovela do stvarnoga napretka.
Stalni promatrač Svete Stolice istaknuo je dva fronta krize: tu su oni koji pate zbog nedostatka hrane, te oni koji trpe zbog bolesti izazvanih lošom ishranom, kao što je, primjerice, neprimjeren unos hrane bogate nezdravim mastima te druge nezdrave hrane. Pritom je posebno govorio o djeci te istaknuo važnost pravilnoga prehrambenog odgoja, podsjetivši da je o tomu pisao i papa Franjo u enciklici Laudato Si´.
Mons. Chica Arellano stoga smatra kako prije svega treba ojačati međunarodnu suradnju, da bi se osigurala solidarnost u svijetu, pobijedila glad, nepravde te međusobne razlike. Za to su potrebne pravedne politike – istaknuo je spomenuo neke konkretne strategije, kao što je podržavanje malih proizvođača te smanjenje cijene osnovnih hranjivih namirnica. Jasno je – dodao je – da je problem loše prehrane izravno povezan sa siromaštvom.
Najviše pothranjenih ima u Aziji, gdje ih je 381 milijun; zatim slijedi Afrika s 250 milijuna te Latinska Amerika i Karibi s 48 milijuna.
Postotak pothranjenih ljudi nije se mnogo promijenio, ali apsolutni broj gladnih u velikom je porastu; to objašnjava činjenicu da je u zadnjih pet godina glad porasla usporedo sa svjetskim stanovništvom. Afrika je najviše pogođena glađu, s čak 19,1 posto populacije. To je dvostruko više nego u Aziji gdje zbog gladi trpi 8,3 posto stanovništva. Prateći trendove na svakom kontinentu, autori izvještaja smatraju da će do 2030. godine u Africi biti više od 50% svih ljudi koji su pogođeni glađu.
Sudeći prema predviđanjima iz izvještaja, zbog pandemije bolesti COVID-19 do kraja ove godine još bi više od 130 milijuna ljudi moglo biti pogođeno kroničnom glađu. Najveći broj ljudi koji se suočavaju s dramatičnim nedostatkom hrane nalazi se u Aziji, ali brzo se širi i u Africi. Pandemija bolesti COVID-19 povećava ranjivost i neprimjerenost općih prehrambenih sustava.
Iako je još rano za točnu procjenu utjecaja blokade brojnih aktivnosti, izvještaj se odnosi na 83 milijuna ljudi koji bi mogli biti pogođeni glađu. Do kraja godine taj bi broj mogao narasti do 132 milijuna ljudi koji bi u 2020. godini mogli biti pogođeni glađu zbog gospodarske recesije prouzročene pandemijom koronavirusa.
Izvještaj Ujedinjenih naroda upozorava da zajamčiti zdravu prehranu onima koji si ju ne mogu priskrbiti, nije samo dužnost međunarodne zajednice, nego i „korisna“ mjera kojom bi se uštedjeli veliki troškovi posljedica na društvenoj razini. Procjenjuje se da bi se na svjetskoj razini svake godine moglo uštedjeti oko 1,3 milijardā dolara. Osim toga, drugačija uporaba prirodnih bogatstava i mehanizama prehrambenoga lanca pridonijela bi smanjenju emisije stakleničkih plinova za 75%, a procjenjuje se da njihovi troškovi svake godine iznose 1,7 milijardi dolara.
Milijarde ljudi ne mogu si priuštiti dobru i zdravu prehranu što posljedično uzrokuje potrošnju iz zdravstvenog sustava. Trebalo bi stoga na sve načine nadvladati lošu prehranu. Potrebno je omogućiti više mliječnih proizvoda, voća, povrća i hrane bogate proteinima na svjetskoj razini. Također mnogo se govori i o hrani koja je loša i koja uzrokuje velike posljedice kao ona bogata nezdravim šećerima i mastima, što dovodi do pretilosti, posebno u zemljama Sjeverne Amerike i Europe.
Bitno je suočiti se ne samo s količinom hrane koju ljudi jedu, nego i što jedu, posebno djeca. Pokazalo se da zdrava prehrana košta mnogo više od 1,9 dolara po danu, a taj je iznos utvrđen na međunarodnoj razini kao prag siromaštva. U južnoj Aziji i podsaharskoj Africi čak 57 posto populacije ne može si osigurati zdravu prehranu, ali ta je pojava prisutna i u Sjevernoj Americi i u Europi.
Prema podatcima objavljenima u izvještaju, u 2019. godini 191 milijun djece u svijetu, mlađe od 5 godina pokazivalo je nedostatke u rastu. S druge je pak strane 38 milijuna djece bilo pretilo. U izvještaju stoji također da je u međuvremenu i kod odraslih pretilost postala opća pandemija.
Stručnjaci pišu kako se prema novim podacima koji se odnose na Kinu, u kojoj se nalazi petina svjetskog stanovništva, te na druge gusto naseljene države, bilježi pad gladnih s 822 milijuna iz 2019. godine, na 690 milijuna. Ipak, nema neke tendencije prema smanjenju poslije 2014. godine. Izvještaji iz 2017. i 2018. godine pokazuju kako konflikti te klimatske promjene usporavaju trud u suzbijanju gladi. Međutim, u 2020. godini, pandemija bolesti COVID-19, kao i u nekim slučajevima invazije kukaca bez presedana u istočnoj Africi, bacaju sjenu na sve ekonomske perspektive; stoga bi se situacija mogla samo pogoršati ako se hitno nešto ne poduzme. Proces djelovanja nije onoliko brz koliko bi trebao biti.
Izvještaj inzistira na promjeni prehrambenih sustava kako bi se smanjila cijena dobrih namirnica, ali i povećala mogućnost zdrave prehrane. Razlike postoje od države do države te čak i unutar njih samih. S druge strane općeniti odgovori nalaze se na intervencijama duž velikoga prehrambenog lanca, u okolišu te svjetskim politikama koje oblikuju trgovinu, javne troškove i ulaganja na društvenoj razini.
Izvještaj poziva vlade da ponovno razmotre strategije na temu prehrane i poljoprivrede, i da svakako smanje cijenu proizvodnje; da potiču proizvođače na lokalnoj razini, da daju prednost djeci kao najosjetljivijoj kategoriji, da preko medija i edukativnih materijala promiču nove načine ponašanja, te da prehrana postane način nacionalne zaštite i jedna od strategija ulaganja. Vođe spomenutih pet svjetskih agencija Ujedinjenih naroda na kraju jamče svoju potporu nacionalnim vladama u svrhu održivoga razvoja za ljude kao i za naš planet.
