„Različiti su dari, a isti Duh. Različite su službe, a isti Gospodin; i različita djelovanja, a isti Bog“ – citirao je Papa svetoga Pavla i istaknuo – Sveti Pavao namjerno zajedno stavlja dvije riječi, različiti-isti, koje izgledaju suprotne. Želi reći da je Duh Sveti onaj isti koji povezuje različite, te da je tako nastala Crkva. Duh Sveti ujedinio je različite.
Među apostolima su u počecima Crkve jednostavni ljudi, radnici i ribari. Tu je i Matej koji je bio obrazovani poreznik – rekao je Sveti Otac i primijetio – Različite su im pozadine i društveni konteksti, židovska i grčka imena, blagi i vatreni karakteri, različiti pogledi i osjetljivosti. No, Isus ih nije promijenio, nije ih učinio jednoobraznim serijskim modelima. Ostavio ih je različitima i sada ih ujedinjuje pomazujući ih Duhom Svetim. Jedinstvo dolazi pomazanjem. Apostoli su na Pedesetnicu shvatili ujedinjujuću snagu Duha Svetoga. Svojim ga očima vide kada svi, iako govoreći različite jezike, oblikuju samo jedan narod; Božji narod koji je oblikovao Duh Sveti, koji plete jedinstvo našim različitostima i koji daje sklad, jer sam je sklad.
Među nama, u Crkvi, postoje različitosti mišljenja, izbora i osjećaja – rekao je papa Franjo i upozorio – Uvijek smo u iskušenju mačem braniti vlastite ideje, vjerujući da su dobre za sve, slažući se samo s onima koji razmišljaju kao i mi. No to je vjera po našoj zamisli, nije to ono što Duh Sveti želi. Mogli bismo misliti da nas ujedinjuju iste stvari u koje vjerujemo i ista ponašanja koja prakticiramo. No naše je načelo jedinstva Duh Sveti. On nas iznad svega podsjeća da smo ljubljena Božja djeca. Duh Sveti dolazi k nama uza sve naše različitosti i bijede, kako bi nam rekao da imamo jednoga Gospodina, Isusa i njegova Oca, te da smo zbog toga braća i sestre!
Pođimo odatle, gledajmo Crkvu kako to čini Duh Sveti, a ne kao svijet – potaknuo je Papa i napomenuo – Svijet nas vidi kao desne i lijeve; Duh nas vidi kao Očeve i Isusove. Svijet vidi konzervativce i naprednjake, Duh vidi Božju djecu. Svjetovni pogled vidi strukture koje bi morale biti učinkovitije; duhovni pogled vidi braću i sestre koji prose milosrđe. Duh nas ljubi i poznaje svačije mjesto u cjelini; za njega nismo šareni papirići koje razbacuje vjetar, nego nezamjenjivi komadi njegovog mozaika.
Prvo djelo Crkve je navještaj – rekao je Sveti Otac i nastavio - Apostoli ne pripremaju strategiju i nemaju pastoralni plan. Mogli su podijeliti ljude u skupine prema raznim narodima, razgovarati najprije s onima koji su im blizu, potom s onima koji su daleko. Mogli su također malo pričekati s naviještanjem i u međuvremenu produbiti Isusov nauk kako bi izbjegli rizike. No, Duh Sveti ne želi da sjećanje na Učitelja bude njegovano u zatvorenim skupinama i u dvoranama gdje se uživa savijati gnijezdo.
Duh otvara, ponovo pokreće, potiče da se ide dalje od onoga što je već rečeno i učinjeno, iznad ograda sramežljive i oprezne vjere – rekao je papa Franjo i nastavio – U svijetu bez čvrstog ustroja i proračunate strategije stvari se raspadaju. Međutim, u Crkvi Duh Sveti jamči jedinstvo onomu koji naviješta. I apostoli idu nepripremljeni, ulaze u igru, izlaze... Samo ih pokreće želja da daruju ono što su primili.
Tajna jedinstva i tajna Duha Svetoga je dar – rekao je Papa i objasnio – Zato što je On dar, živi darujući se i na taj nas način drži zajedno, čineći nas sudionicima istoga dara. Važno je vjerovati da je Bog dar koji se ne ponaša kao onaj koji uzima, nego kao onaj koji daje. O onome kako shvaćamo Boga ovisi naš način vjerovanja. Ako Boga shvaćamo kao onoga koji uzima i nameće, i mi ćemo htjeti uzimati i nametati se; zauzimati prostore, tražiti poštovanje i moć. No ako u srcu imamo Boga koji je dar, sve se mijenja. Ako smo svjesni da je ono što jesmo njegov dar, besplatan i nezaslužen dar, i mi ćemo tada htjeti svoj život učiniti darom. Ljubeći ponizno, služeći besplatno s radošću, svijetu ćemo ponuditi pravu sliku Boga. Duh koji je živo sjećanje Crkve, podsjeća nas da smo rođeni kao dar i da rastemo darujući se, a ne čuvajući se.
Pogledajmo u svoju nutrinu i zapitajmo se što nas priječi u darivanju – potaknuo je Sveti Otac i istaknuo – Tri su neprijatelja darivanja koji uvijek kucaju na vrata srca: sebeljublje, prikazivanje sebe žrtvom i pesimizam. Sebeljublje nas čini idolom samima sebi, daje da se radujemo samo vlastitoj koristi. Narcisoidna osoba misli: „Život je lijep ako zarađujem“. Pa počinje govoriti: „Zašto bih se trebao drugima darivati?“ Koliko zla u ovoj pandemiji čini sebeljublje, prepuštanje vlastitim potrebama, ravnodušje prema potrebama drugih i nepriznavanje vlastite krhkosti i pogreški?!
No i drugi neprijatelj, „prikazivanje sebe žrtvom“, je opasan – rekao je papa Franjo i napomenuo – Onaj koji se prikazuje žrtvom, svaki se dan žali na bližnjega: „Nitko me ne razumije, nitko mi ne pomaže, nitko me ne voli, svi su protiv mene!“ I njegovo se srce zatvara, dok se pita: „Zašto se drugi ne daruju meni?“ Kako je loše to prikazivanje sebe žrtvom u teškoćama u kojima živimo!
Misliti da nas nitko ne razumije i ne osjeća ono što mi osjećamo, to je pesimizam – rekao je Papa i primijetio – Tu je prisutan svakodnevni litanijski zaziv: „Ništa ne ide dobro, ni društvo, ni politika, ni Crkva“. Pesimist se ljuti na svijet, no ostaje nepokretan i misli: „Međutim, što vrijedi darivati? Beskorisno je“. Koliko su pesimizam, gledanje svega crno i ponavljanje da ništa neće biti kao prije, štetni za veliki napor da se krene iznova! Tako misleći, nada se sigurno ne vraća. Nalazimo se u oskudici nade, moramo cijeniti dar života, dar koji je svatko od nas. Stoga trebamo Duha Svetoga, Božji dar koji nas ozdravlja od sebeljublja, od prikazivanja žrtvom i pesimizma.
Molimo ga: Duše Sveti, sjećanje Boga, oživi u nama sjećanje na dar koji smo primili. Oslobodi nas od paralize sebičnosti i zapali u nama želju da služimo i činimo dobro. Jer još je gore od ove krize, protratiti je zatvarajući se u sebe. Dođi Duše Sveti! Ti koji si sklad, učini nas graditeljima jedinstva. Ti koji se uvijek daruješ, daj nam hrabrosti izići iz sebe, da se uzajamno ljubimo i pomažemo, kako bismo postali jedna obitelj – zaključio je Sveti Otac.
