Neka nam ovaj Božić pomogne ponovno otkriti bratske veze koje nas povezuju kao ljudska bića i koje vežu narode, unatoč razlikama u religiji, kulturama i idejama – želja je koju je papa Franjo uputio sa središnje lože na bazilici svetoga Petra, pred oko 50.000 vjernika okupljenih na Trgu svetoga Petra, te pred svima koji su Papinu božićnu poruku i blagoslov pratili putem radija i televizije.
Papa je u nagovoru spomenuo Svetu zemlju, Siriju, Jemen, Afriku, Ukrajinu, Korejski poluotok, Venezuelu i Nikaragvu, poželjevši mir i pomirenje; spomenuo je i narode koji su podvrgnuti ideološkoj kolonizaciji, te trpe zbog gladi i nedostatka obrazovanja i zdravstvenih usluga. Osim toga, govorio je i o sredinama u kojima su kršćani ranjiva manjina, o svoj djeci na planetu i o odbačenima.
Bog je dobri Otac, a mi smo svi braća
Bratstvo je nit vodilja u Papinoj poruci Urbi et Orbi, Gradu i svijetu, na današnju svetkovinu Rođenja Gospodinova; bratstvo bez kojega – kako je rekao Papa – nastojanja oko pravednijega svijeta imaju „kratak dah“. Bog je dobri Otac, a mi smo svi braća – to je, naime, božićna poruka. Zbog toga je moja želja za sretan Božić, želja za bratstvom – kazao je. Bratstvom među ljudima svih nacijā i kulturā. Bratstvom među ljudima različitih ideja, ali sposobnih poštivati se uzajamno i slušati drugoga. Bratstvom među ljudima različitih religijā. Isus je došao objaviti Božje lice svima koji ga traže.
To je lice koje se nije pojavilo na nekom anđelu, nego u konkretnom ljudskom licu. I tako, svojim utjelovljenjem, Sin Božji nam pokazuje da spasenje dolazi preko ljubavi, prihvaćanjem, poštovanjem prema ovom našem siromašnom čovještvu koje svi dijelimo u velikoj različitosti etničkih skupinā, jezikā, kulturā… ali svi smo braća u čovještvu! – istaknuo je Papa.
I kao što je mozaik ljepši ako umjetnik ima kamenčiće različitih boja, tako naše razlike nisu šteta ili opasnost, nego su bogatstvo. Tomu nas – prema Papinim riječima – uči iskustvo obitelji. Kako roditelji pomažu braći i sestrama da se vole, iako se ne slažu uvijek, ali su vezani neraskidivom vezom, tako je Bog „roditelj“ ljudske obitelji, temelj našega bratstva.
Mir i pomirenje
Spomenuvši se u poruci, kao svake godine, više zemalja u svijetu, Papa je najprije poželio da Izraelci i Palestinci ponovno započnu dijalog i krenu putom mira koji će dovesti do završetka sukoba koji već više od 70 godina razdire zemlju koju je Gospodin izabrao kako bi pokazao svoje lice ljubavi.
Za ljubljenu Siriju, Papa je poželio da, nakon dugih godina rata, ponovno pronađe bratstvo. Papina je želja da se međunarodna zajednica odlučno zauzme za političko rješenje kojim će se ukloniti podjele, kako bi se sirijski narod, posebno oni koji su morali napustiti svoju zemlju, mogao vratiti i ponovno živjeti u miru u vlastitoj domovini. Jemenu je pak poželio da primirje konačno donese olakšanje brojnoj djeci i stanovništvu iscrpljenom ratom i glađu.
U Papinim mislima ne nedostaje prostora i za Afriku, s milijunima izbjeglica, kojima je potrebna humanitarna pomoć. Neka Božansko Dijete, Kralj mira, učini da umukne oružje i da svane nova zora bratstva na cijelom kontinentu – poželio je Sveti Otac blagoslivljajući napore onih koji podupiru pomirenje. Papa se, osim toga, nada da će Božić omogućiti da se nastavi približavanje koje je započelo na Korejskom poluotoku, i postignu zajednička rješenja.
Olakšanje je Papa poželio voljenoj Ukrajini, koja žudi za uspostavljanjem trajnoga mira do kojega nikako ne dolazi. Samo se mirom, koji poštuje pravā svakog naroda, zemlja može oporaviti od podnesenih patnji – istaknuo je Papa, te izražavajući blizinu kršćanskim zajednicama toga područja, kazao da se moli kako bi se izgradili odnosi bratstva i prijateljstva.
Venezueli je papa Franjo poželio da ponovno pronađe slogu među sastavnicama društva, kako bi bratski radile na razvoju zemlje i pomagale najslabijim slojevima društva. Nikaragvi je pak poželio da ne prevladaju podjele, te da se svi zauzmu za pomirenje.
Vjerska sloboda za manjine
Papa se spomenuo i narodā koji su podvrgnuti ideološkoj, kulturalnoj i gospodarskoj kolonizaciji, vidjevši kako im se zatiru sloboda i identitet, i koji trpe zbog gladi i nedostatka obrazovanja i zdravstvenih usluga. Posebne je misli Papa uputio našoj braći i sestrama koji – kako je rekao – Rođenje Gospodinovo slave u teškim, da ne kažem neprijateljskim, prilikama, osobito tamo gdje je kršćanska zajednica manjina, katkada ranjiva ili zapostavljena. Neka njima i svim manjinama Gospodin dade da žive u miru i da im se priznaju njihova prava, posebno vjerska sloboda.
Djeca i svaka odbačena osoba
Na kraju, u Papinim su mislima bila sva djeca našega planeta. Neka malo i promrzlo Dijete koje danas promatramo u jaslama zaštiti svu djecu na svijetu i svaku krhku, bespomoćnu i odbačenu osobu. Da svi možemo primiti mir i utjehu Spasiteljeva rođenja i, osjećajući da nas ljubi jedini nebeski Otac, ponovno živimo kao braća! – poželio je na kraju papa Franjo. Radio Vatikan
