Potom je potaknuo sve vjernike da nasljeduju svetoga Ivana apostola. Primite poput njega Mariju u svoj dom, i dajte joj prostora u svojemu svakodnevnom životu, kako bi njezina majčinska pomoć bila izvor smirenosti i snage – rekao je Sveti Otac.
Obrativši se potom posebno mladima, nazočnima na Trgu svetoga Petra, Papa im je poželio da nada koja boravi u Marijinu srcu pobudi u njima hrabrost pred važnim odlukama u životu. Bolesnima je poželio da ih snaga Majke pod križem podupre u najtežim trenutcima; a mladencima da majčinska nježnost One koja je u svoju utrobu primila Isusa prati njihov novi, tek započeti obiteljski život.
Podsjetimo da molitva Krunice potječe iz XIII. stoljeća, a posebno su ju širili dominikanci. Međutim, 7. listopada 1571. godine, kod Lepanta, na tjesnacu koji povezuje zaljev Patrasa s Korintskim zaljevom, ujedinjena španjolska, venecijanska i papinska flota čudesno je pobijedila tursku silu. Taj je događaj snažno odjeknuo u čitavom kršćanskom svijetu, a pobjeda je pripisana molitvi krunice na koju je bio pozvao papa sv. Pio V., što ga je potaknulo da ustanovi blagdan zahvale koji je nazvan „Gospa od pobjede“. Godine 1716. je proširena na opću Crkvu, a sveti Pio X. je 1913. godine odredio da se taj blagdan, koji je poslije nazvan blagdanom Ružarija, slavi 7. listopada.
Brojni su umjetnički prikazi Gospe od Krunice; posebno je poznata slika koja se čuva u bazilici u Pompejima, na kojoj je Gospa prikazana na prijestolju, s Djetetom na rukama, između svetoga Dominika i svete Katarine. Gospa pruža krunicu svetoj Katarini, a Isus svetom Dominiku.
A o tomu koliko vjernicima znači molitva Gospi od Krunice, u razgovoru je za našu radijsku postaju govorio mariolog monfortanac pater Alberto Valentini, te prije svega istaknuo da se molitvu Krunice na neki način smatralo molitvom siromaha, jednostavnih ljudi, ali – kako je rekao – svaki put kada rabim taj izraz, mislim na siromahe iz Svetoga pisma, na one koji su vrlo bliski s Gospodinom. Zašto se smatrala molitvom siromašnih? Zbog toga što su učeni ljudi nekada molili psalmima, sa 150 psalama, dok su osobe koje to nisu mogle, molile sa 150 Zdravomarija. Nije slučajno bio isti broj psalama, sve dok sveti Ivan Pavao II. nije dodao Otajstva svjetla – objasnio je monfortanac.
Na novinarovo pitanje kako valja moliti Krunicu, pater je Valentini najprije napomenuo da je riječ o meditativnoj molitvi; potreban joj je mir i opuštenost. Zdravomarije koje slijede jedna za drugom, prije kojih je Očenaš i Slava Ocu, razmatranja su o povijesti spasenja. Molitve od kojih je sastavljena krunica, osnovne su molitve: Gospodinova molitva, Očenaš; prvi dio Zdravomarije, koji je navještaj Gospi, i drugi dio, koji je zaziv Crkve; a potom slavljenje Trojstva. Riječ je, dakle, o vrlo zbijenoj molitvi koja se može činiti jednostavnom, ali u sebi sažima najveće podatke vjere ujedinjene u molitvi – istaknuo je mariolog pater Alberto Valentini.
