„Nitko ne može spasiti sâm sebe. Krenuti ispočetka nakon COVID-19 da bismo zajedno zacrtali putove mira“, tema je Papine poruke za Svjetski dan mira 2023. u čijem su središtu dvije teme: pandemija bolesti COVID-19 i ruska agresija na Ukrajinu.
COVID-19 nas je bacio u tamnu noć, izbacio nas iz kolotečine našeg svakodnevnog života, poremetio naše planove i navike i narušio prividan mir čak i najprivilegiranijih društava. To je izazvalo nesnalaženje i patnju i prouzročilo smrt velikog broja naše braće i sestara, piše, među ostalim, Papa u svom osvrtu na pandemiju.
Nakon tri godine, vrijeme je da se preispitamo, učimo, rastemo i dopustimo da se u nama kao pojedincima i u zajednici dogodi duboka promjena. Više sam puta ponovio da iz krize nikad ne izlaziš isti: iz nje izlaziš ili bolji ili gori. Nakon što smo izravno prošli kroz iskustvo krhkosti koja karakterizira ljudsku stvarnost i našu osobnu egzistenciju, možemo reći da je najveća lekcija kojoj nas je COVID-19 naučio bila svijest da svi trebamo jedni druge, da je naše najveće, ali i najkrhkije blago ljudsko bratstvo, utemeljeno na našem zajedničkom bogosinovstvu, te da se nitko ne može sam spasiti. Prijeko je potrebno, dakle, zajedno tražiti i promicati univerzalne vrijednosti koje nam mogu služiti kao putokaz na putu koji vodi do tog ljudskog bratstva.
Naučili samo također, piše nadalje Papa u svojoj poruci za 56. Svjetski dan mira, da povjerenje koje smo polagali u napredak, tehnologiju i učinke globalizacije nije bilo samo pretjerano, nego se pretvorilo u individualističku i idolopokloničku opijenost, ugrozivši jamstva pravde, sklada i mira za kojima tako silno žudimo. U našem svijetu u kojem se sve odvija velikom brzinom, rašireni problemi neravnoteža, nepravdi, siromaštava i marginalizacija vrlo često raspiruju nemire i sukobe, te uzrokuju nasilje, pa čak i ratove.
Baš kad smo se usudili nadati da je najgore u noći pandemije COVID-19 iza nas, čovječanstvo je zadesila nova i strašna nesreća. Svjedočili smo pojavi druge pošasti: još jednog rata, koji se dijelom može usporediti s bolešću COVID-19, no koji je posljedica krivih ljudskih odluka. Rat u Ukrajini odnosi nevine žrtve i širi neizvjesnost, ne samo među onima koji su njime izravno pogođeni, već, na širi i neselektivan način, i među onima koji tisućama kilometara daleko trpe njegove kolateralne posljedice.
To sigurno, ističe Sveti Otac u Poruci, nije post-COVID doba kakvom smo se nadali ili kakav smo očekivali. Ovaj rat, kao i svi drugi sukobi diljem svijeta, poraz je za čitavo čovječanstvo, ne samo za strane koje su u njega izravno uključene. Dok je cjepivo za COVID-19 pronađeno, za rat još uvijek nisu pronađena prava rješenja. Sigurno da je virus rata teže pobijediti od virusâ koji pogađaju ljudsko tijelo, jer ne dolazi izvana, nego iznutra, iz srca čovječjega nagrđena grijehom.
Što se, dakle, od nas traži?, pita se Papa u Poruci te odgovara: Prije svega se traži da dopustimo da naše srce bude promijenjeno izvanrednom situacijom kroz koju smo prošli, to jest da dopustimo Bogu da, kroz ovaj povijesni trenutak, preobrazi naše uobičajene kriterije tumačenja svijeta i stvarnosti. Ne možemo više razmišljati samo o tome kako sačuvati svoje osobne ili nacionalne interese, nego moramo to promatrati kroz prizmu općeg dobra, s istančanim osjećajem za zajednički život, odnosno kao “mi” otvoren sveopćem bratstvu. Ne možemo ići samo za tim da nastojimo zaštititi sebe same, već je došlo vrijeme da se svi zalažemo oko ozdravljenja našeg društva i našeg planeta, stvarajući temelje za pravedniji i mirniji svijet, ozbiljno predan traženju dobra koje će doista biti opće.
Kako bismo to učinili i živjeli bolje nakon izvanrednog stanja COVID-19, ne možemo zanemariti temeljnu činjenicu: mnoge moralne, društvene, političke i ekonomske krize koje doživljavamo međusobno su povezane, a ono na što gledamo kao na pojedinačne probleme u jednom je uzrok ili posljedica drugih. Stoga smo pozvani odgovorno i suosjećajno odgovoriti na izazove našeg svijeta, piše Papa u svojoj Poruci za Svjetski dan mira koji će se slaviti 1. siječnja 2023.
Papinu poruku su u Vatikanu predstavili prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja kardinal Michael Czerny, tajnica Dikasterija s. Alessandra Smerilli, FMA, glavni ekonomist FAO-a dr. sc. Maximo Torero (videoporukom) te kantautor, pisac, redatelj i glumac Simone Cristicchi.
