Na Trgu Sv. Petra u Vatikanu papa Bergodlio je, 30 rujna, predvodio svoj deveti redovni konzistorij na kojemu je imenovao 21 novog kardinala, od kojih je 18 izbornika, a trojica su starija od 80 godina, objavio je portal Katoličkog tjednika Nedjelja.
U svojoj homiliji tijekom konzistorija Sveti Otac razmišljao je o jedinstvu i različitosti u Katoličkoj Crkvi ističući važnost sinodalnosti pod vodstvom Duha Svetoga, “gospodara zajedničkog hoda”.
“Zbor kardinala pozvan je nalikovati simfonijskom orkestru, predstavljajući sklad i sinodalnost Crkve“, kazao je te se osvrnuo na čitanje iz Djela apostolskih o priči o Pedesetnici, u kojoj su apostoli bili ispunjeni Duhom i iskusili dar jezika dok su propovijedali različitim narodima (Dj 2,1-11). Skrenuo je pozornost na sličnost između svih ljudi različitih nacionalnosti i jezika koji su slušali apostole i biskupa i kardinala današnjeg vremena koji potječu “sa svih strana svijeta, iz najrazličitijih naroda”.
Stoga je istaknuo da prije nego što budu „apostoli“, prije nego što budu svećenici, biskupi, kardinali, pastiri trebaju zapamtiti da su „Parćani, Medijci, Elamiti itd.“ poput onih obraćenih Židova, te trebaju biti zahvalni „što su primili milost sv. evanđelje na svom jeziku preko svojih djedova, baka i roditelja, kateheta, svećenika i redovnika“.
“Zaista, mi smo evangelizatori u onoj mjeri u kojoj u svojim srcima njegujemo divljenje i zahvalnost što smo bili evangelizirani, što se mora neprestano obnavljati u našim sjećanjima i u vjeri“, dodao je napominjući da „Duhovi nisu prošlost“, već „stvarateljski čin koji Bog neprestano obnavlja“, te da „Crkva, i svaki kršteni član, živi Božju današnjicu, po djelovanju Duha Svetoga“, javlja Vatican News.
Podsjetivši na sliku o dobro uštimanom orkestru naglasio je kako je dirigent pozvan pomoći “svakoj osobi i cijelom orkestru da razviju najveću kreativnu vjernost”. Zato je pozvao Kardinalski zbor da radi za “sve skladniju i sinodalnu Crkvu” koja se pouzdaje u Duha Svetoga koji “stvara raznolikost i jedinstvo i “sam je sklad”.
S novim kardinalima, Kardinalski će zbor brojati 137 prelata koji imaju pravo glasa na sljedećim konklavama, a tri četvrtine njih izabrao je papa Franjo. To je za 17 više od tradicionalne granice 120 – koju je postavio papa Pavao VI., a koja je već „kršena“. Evo imena novih kardinala:
mons. Robert Francis Prevost, OSA, (1955.) prefekt Dikasterija za biskupe, SAD;
mons. Claudio Gugerotti, (1955.) prefekt Dikasterija za Istočne Crkve, Italija;
mons. Víctor Manuel Fernández, (1962.) prefekt Dikasterija za nauk vjere, Argentina;
mons. Emil Paul Tscherrig, (1947.) apostolski nuncij, Švicarska;
mons. Christophe Louis Yves Georges Pierre, (1946.) apostolski nuncij, Francuska;
mons. Pierbattista Pizzaballa, OFM, (1965.) jeruzalemski latinski patrijarh, Italija/Sveta zemlja;
mons. Stephen Brislin, (1956.) nadbiskup Cape Towna (Kaapstad); Južnoafrička Republika;
mons. Ángel Sixto Rossi, S.J., (1958.) nadbiskup Córdobe, Argentina;
mons. Luis José Rueda Aparicio, (1962.) nadbiskup Bogote, Kolumbija;
mons. Grzegorz Ryś, (1964.) nadbiskup Łódźa, Poljska;
mons. Stephen Ameyu Martin Mulla, (1964.) nadbiskup Jube, Južni Sudan;
mons. José Cobo Cano, (1965.) nadbiskup Madrida, Španjolska;
mons. Protase Rugambwa, (1960.) nadbiskup koadjutor Tabora, Tanzanija;
mons. Sebastian Francis, (1951.) biskup Penanga, Malezija;
mons. Stephen Chow Sau-Yan, SJ, (1959.) biskup Hong Konga, Hong Kong;
mons. François-Xavier Bustillo, OFM Conv., (1968.) biskup Ajaccia, Španjolska/Francuska;
mons. Américo Manuel Alves Aguiar, (1973.) pomoćni lisabonski biskup, Portugal;
don Ángel Fernández Artime, SDB, (1960.) vrhovni poglavar Salezijanske družbe, Španjolska.
Zajedno s njima Papa je pridružio članovima Kardinalskog zbora dvojicu nadbiskupa i jednog redovnika koji su se istaknuli svojim služenjem Crkvi, a prešli su kanonsku dob kada mogu birati budućega papu (80 godina). To su:
mons. Agostino Marchetto,(1940.), umirovljeni tajnik Papinskog vijeća za pastoral migranata i selilaca, Italija;
mons. Diego Rafael Padrón Sánchez, nadbiskup u miru Cumaná (1939.), Venezuela; te
fra Luis Pascual Dri, OFM Cap., (1927.) ispovjednik u svetištu Naše Gospe od Pompeja u Buenos Airesu, Argentina.
Znatno promijenjena struktura Zbora
Kada bi se konklava održala na 30. rujna, zemljopisni pregled 137 kardinala izbornika pokazao bi sljedeće:
Europa: 53 izbornika (uključujući 15 Talijana)
Sjeverna Amerika: 15 (SAD 11, Kanada 4)
Latinska Amerika: 24
Afrika: 19
Azija: 23
Oceanija: 3
Kad se to usporedi s konklavom koja je Jorgea Maria Bergoglia izabrala za papu 13. ožujka 2013., može se vidjeti koliko je Franjo dosta promijenio kolegij izbornika u proteklih 10 godina. Na konklavi 2013. bilo je nazočno 115 izbornika iz 48 zemalja i pet kontinenata: Europa je imala 60 izbornika (od toga 28 Talijana), Latinska Amerika 19, Sjeverna Amerika 14 (SAD 11, Kanada 3), Afrika 11, Azija 10 i Oceanija 1 (Australija).
Imenovavši 21 novog kardinala, kao što je to učinio i 2022., Franjo je očito uzeo u obzir da će od sada do kraja godine sedam izbornika navršiti 80 godina i tako izgubiti pravo glasa u biranju pape. Također, između 1. siječnja i 31. prosinca 2024. još 13 izbornika navršit će kanonsku dob te neće moći sudjelovati u konklavi. Te bi promjene, dakako, utjecale i na geografsku ravnotežu. Činjenica da će 20 izbornika izgubiti pravo sudjelovanja na konklavi od sada do kraja 2024. znači da bi papa Bergoglio mogao održati još jedan konzistorij krajem 2024.
Tijekom stoljeća bilo je samo 30 kardinala koji su birali pape. Potom je Siksto V., 1586., povećao taj broj na 70. Kardinalski zbor je postupno dozrijevao najviše tijekom 20. st.
Papa Pavao VI. imenovao je 143 kardinala, proširujući popis zemalja njihova porijekla, te je tako, primjerice, imenovan prvi kardinal s Novoga Zelanda, Madagaskara, Šri Lanke…
S papom Wojtyłom Kardinalski zbor je u potpunosti postao “globalan”. Tako je on imenovao 231 kardinala iz 70-ak zemalja u devet konzistorija.
Konzistorij 2001. bio je rekordan jer je tada imenovao njih 42.
I tijekom papinstva Benedikta XVI. u Kardinalski zbor je ušlo 90 kardinala u pet konzistorija.
Papa Franjo je, između ostalih, kreirao najmlađega kardinala Dieudonnéa Nzapalaingu, koji je tada, 2016. godine, imao 49 godina, a kao metropolit Banguija ujedno je bio prvi kardinal rođen u Srednjoafričkoj Republici. (kta/nedjelja.ba)
