Psihološki utjecaj padnemije je velik, a svijet je već suočen s ozbiljnim poremećajima u mentalnome zdravlju. Javna ili komunikacija na društvenim mreža igra vrlo važnu ulogu u stvaranju nade ili pak produbljivanju krize.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), problemi povezani s mentalnim zdravljem mogu postati glavni uzrok invaliditeta u svijetu do 2030. godine. WHO ističe kako bi svaka četvrta osoba na svijetu mogla imati mentalni poremećaj tijekom svoga budućega života.
Oko 12,5 % svih zdravstvenih problema, koje trpi svjetska populacija, predstavljaju mentalni poremećaji, a ovaj je postotak veći od onoga koji uključuje oboljenja povezana s rakom i kardiovaskularnim bolestima.
Najrazorniju mentalnu bolest, shizofreniju, u određenim će oblicima trpjeti 1 % stanovništva tijekom svoga života.
Prije panedmije oko 300 milijuna ljudi patilo je od depresije, a njih oko 800 tisuća godišnje počini samoubojstvo. Ove su se brojke, nažalost, povećale tijekom 2020. godine zbog mjera samoizolacije i kontrole kretanja koje su se širom svijeta provodile s ciljem izbjegavanja zaraze.
U svemu tome medij igraju temeljnu ulogu u percepciji društvene stvarnosti i imaju sposobnost jačanja predrasuda i stereotipa, a u jednakoj mjeri imaju i mogućnost boriti se protiv svega toga izostavljajući lažne vijesti i donoseći točne podatke. Za vrijeme krize s kojom se trenutno suočavamo povećava se strah za vlastito zdravlje i zdravlje bližnjih, financijsku situaciju i radno mjesto što je dovelo i do različitih promjena kako što su: promjene u ishrani, poteškoće sa spavanjem i koncentracijom, pogoršanje kroničnih zdravstvenih i mentalnih problema, povećana konzumacija duhana i(li) alkohola.
Centri za prevenciju bolesti diljem svijeta neumorno upozoravaju kako je mentalno zdravlje važan dio dobrobiti i zdravlja općenito. Ono utječe na način našega razmišljanja, osjećanja i djelovanja. Također utječe i na način na koji se nosimo sa stresom, kako komuniciramo s drugima i donosimo odluke u hitnim situacijama.
U tom kontekstu predlažu se neki od sljedećih načina za suzbijanje beznađa:
Smanjite okidače stresa. Održavajte svoju uobičajenu rutinu i držite se svoga rasporeda. To je i više nego važno za vaše mentalno zdravlje.
Ograničite izloženost medijima. Stalne vijesti o COVID-19 mogu doprinijeti strahu od ove bolesti.
Ograničite upotrebu društvenih medija koji vas mogu izložiti glasinama i lažnim informacijama. Ograničite čitanje, slušanje ili gledanje drugih vijesti, ali se često informirajte o nacionalnim i lokalnim preporukama. Pretražujte pouzdane izvore informacija.
Ostanite zauzeti. Okupiranost vas može udaljiti od kruga negativnih misli koje potiču tjeskobu i depresiju.
Usredotočite se na pozitivne misli. Mislite na pozitivne trenutke u vašim životima, a manje pažnje posvećujte mislima o tome kako se loše osjećate.
Koristite svoje moralne vrijednosti i duhovnost kao podršku. Molitva će vam pružiti utjehu u teškim vremenima.
Postavite prioritete. Nemojte se zamarati stvaranjem popisa stvari koje mijenjaju život i za koje mislite da će vam donijeti sreću. Umjesto toga, napravite popis onoga što vam je u životu zaista važno. Poredajte svoje prioritete.
Izgradite i učvrstite veze. Ako trebate ostati doma i distancirati se od drugih, onda izbjegavajte socijalnu izolaciju i nastojte se na drugi način povezati sa svojim voljenima.
Učinite nešto za druge. Pronađite smisao pomažući ljudima oko sebe.
Podržite člana obitelji ili prijatelja. Budite tu jedni za druge!
