Ovaj živopisni i nadasve plodni autor s publikom je ovom prigodom podijelio i sjećanja na prve literarne trenutke, vraćajući se u daleku 1961. godinu kad mu je objavljen i prvi tekst za koji je dobio i novčanu nagradu. Njegov ozbiljniji autorski angažman uslijedit će u godinama koje slijede. 1976. godine objavljuje prvu zbirku "San na kamenu". U duši pjesnik, ovaj zaljubljenik u rodni Grabovac i kamen Imotske krajine, svoje prve stihove posvećuje upravo tom kamenu na kojem je odrastao, a kasniji radovi angažirani su tekstovi u kojima progovara o egzistencijalnim, teološkim, suvremenim, globalizacijskim, povijesnim i drugim temama. Vrsni poznavatelj povijesti, ali i društvenih zbivanja svoje tekstove najprije počinje objavljivati u časopisima, a danas su tu i vrijedna izdanja koja mogu biti od koristi suvremenom čovjeku, osobito u kontekstu razumijevanja novih trendova. Knjige "Nova religija globalizma", "Globalizacija i identitet" te "Revolucije razaraju Krista" progovaraju o povijesnim i društvenim zbivanjima koje iz temelja mijenjaju zapadnu kulturu. Odgovarajući na potrebu razumijevanja poimanja Isusa u kontekstu drugih religija 2012. godine objavljuje dvije zanimljive knjige "Isus Krist u Islamu" te "Isus Krist u židovstvu". Pisane razumljivim jezikom ove su knjige namijenjene širokoj publici. No, opremljene su nizom bilješki nastalih iz konzultiranja raznovrsne literature, na osobit način Kur'ana i židovskih svetih knjiga, te predstavljaju ozbiljne teološke studije.
Širina obzora fra Nikole Mate Roščića proizlazi i iz toga što je živio u različitim sredinama u zemlji i inozemstvu. Iz rodnog Grabovca životni put ga je vodio u Zagreb, Rim i Beč u kojima je studirao teologiju, a iz teologije je postigao i magisterij. Neko vrijeme predavao je na Teološkom fakultetu u Rimu i Splitu te na Isusovačkom institutu za kršćanski nazor u Zagrebu, a obnašao je niz različitih službi u zemlji i inozemstvu, među njima i onu rektora talijanske nacionalne crkve u Beču (Minoritenkirche), gdje je bio gotovo devet godina. Ovom prigodom fra Nikola Roščić se sjetio anegdote vezane uz austrijskog političara Aloisa Mocka koji je obnašao i dužnost ministra vanjskih poslova, a koji se osobito zalagao za priznanje suvereniteta Republike Hrvatske. Mock je jednom prigodom izjavio kako je upravo to što je Hrvat fra Nikola rektor talijanske nacionalne crkve u austrijskom Beču primjer ujedinjene Europe. Ovaj veliki germanofil, kako sam za sebe kaže, oduševljen njemačkom kulturom, na pitanje o zabrinutosti za sudbinu hrvatskoga naroda koja tako često izvire iz njegove pisane riječi istaknuo je da je zabrinut za Hrvatsku jer Hrvatsku oduvijek voli i da doista bdije nad njenom sudbinom. Iz te ljubavi i brige izrasle su i dvije zanimljive knjige: 1992. godine knjižica stihova "Hrvatski križni put", te 2004. godine knjiga "Nismo šutjeli: za Krista i Hrvatsku".
Među njegovim izdanjima izdvajaju se i dvije knjige o samostanima u Splitu i Šibeniku. Ova potonja upravo je objavljena te sadrži niz vrijednih fotografija koje prate fra Nikoline napise o kulturnoj i duhovnoj vrijednosti šibenske crkve i samostana sv. Frane, a što svjedoči i o iznimnom radu franjevaca na ovim prostorima na očuvanju kulturne baštine, ali i identiteta. Ovaj vrijedni autor na "Susretu s autorom", kojim je moderirala Jelena Hrgović, istaknuo je kako mu je na srcu najviše njegova knjiga "Apologija asinaria. Pohvalno slovo o najboljem tovaru svih vremena iliti Obrana teškoga magarećeg žitka" koja je svojevrsna enciklopedija o magarcu, ali i knjiga s ključem koja progovara o svećeničkom poslanju viđenom kao služenje u kontekstu kojeg vidi i svoje poslanje.
