Kakva je demografska budućnost Hrvatske? Činjenice neumoljivo govore da nas je sve manje u domovini, a sve više po svijetu. Primjerice, prema posljednjim izvorima, samo u njemačkom gradu Stuttgartu živi blizu 24.000 Hrvata. Može se reći gotovo jedan cijeli dalmatinski grad. U saveznoj pokrajini Baden-Württembergu ta brojka seže i preko 100.000, a u cijeloj Njemačkoj, prema nekim procjenama, živi više od 400.000 osoba s hrvatskim korijenima, piše Dalmatinskiportal.hr.
- To su podaci kojima raspolaže i Hrvatska katolička misija Stuttgart-Centar. Samo u mojoj župi, dakle, u središtu grada, bez okolnih misija, živi približno Hrvata kao primjerice u jednom Kninu ili Trogiru ili Sinju, dok u cijelom Stuttgartu živi oko 24.000 Hrvata - grad veličine Solina. Premda moji župljani dolaze iz različitih krajeva, kako Hrvatske, tako i Bosne i Hercegovine. Misija ovdje ima, takoreći, Crkvu u Hrvata u malom - kazao je za Dalmatinski portal voditelj tamošnje Misije fra Zvonko Tolić, podrijetlom iz Vinjana kraj Imotskog te k tomu dodao:
- Ovaj treći migracijski val je za mene osobno specifičniji od prva dva. S prvim valom 60-ih godina prošlog stoljeća ljudi su pobjegli od komunizma sanjajući vlastitu domovinu. Drugi val 90-ih godina, ljudi su bježali od rata žaleći za vlastitom domovinom. A treći val ljudi koji danas dolazi je val iseljenika koji odlaze iz domovine, a dolazi s gorčinom, i mnogi domovinu žele zauvijek prekrižiti.
S druge strane, pak, fra Zvonko pojašnjava da identitet i zajedništvo u tuđini pretežito jačaju i to bez prebrojavanja lokalnih krvnih zrnaca. Hrvati se zajedno druže i idu jedni drugima na zavičajne fešte i smatraju ih svojima bez obzira iz kojeg kraja Hrvatske ili Bosne i Hercegovine dolaze. Međutim, među mlađom populacijom, koja je nedavno završila svoje školovanje i počinje u Njemačkoj ispočetka s novim životom, postoji jedan prilično naglašen i snažan kritički odmak od Domovine i svega onoga što ih asocira na razloge zbog kojih su morali otići iz zemlje:
- A to je muka, nevolja i razočaranost situacijom u Domovini. Svjestan sam razloga i problema zbog kojih ljudi svakodnevno doseljavaju, razumijem ih i pokušavam im, kao i svi drugi djelatnici u Misiji, izići u susret. Jedni traže financijsku pomoć, drugi traže pomoć oko smještaja, treći dolaze razočarani ili bez ikakvog plana. Pomažemo koliko možemo i doista veliki dio naše pastoralne energije odlazi na tu socijalnu dimenziju. Može se reći da je Misija, bez obzira u kojem gradu bila, prva instanca mnogima koji u ovu zemlju dolaze. Međutim, tužan sam što moja župna zajednica na ovakav način raste. Kako se radovati ako je mom narodu teško i u mojoj Domovini demografska slika sve lošija? - pita se redovnik Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja iz Splita koja već desetljećima duhovno skrbi za hrvatske katoličke vjernike na tom području.
Misija na čelu s fra Zvonkom nedavno je proslavila jedan veliki jubilej - 60. godina postojanja. Njihovu dijamantnu obljetnicu svojim je dolaskom uzveličao i nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić koji je tom prigodom istaknuo koliko je 60. godišnjica značajno i veliko slavlje, u prvom redu vjerničko, ali i nacionalno slavlje Crkve u Hrvata. Govoreći o ljubavi kao daru u svojoj homiliji Kardinal je naglasio kako su Crkva u Njemačkoj i njemački narod puno toga dali Hrvatima, ali isto tako dodao da Hrvati trebaju biti svjesni da su i oni njemačkom narodu i Crkvi u Njemačkoj puno toga dali. Tomu u prilog govori i fra Zvonko:
- Mi smo narod koji, zahvalan za gostoprimstvo i dobrodošlicu, poštuje kulturu i običaje zemlje u koju dolazi, ali čuva i vlastiti identitet. Zbog životnih vrjednota koje sa sobom nosimo, prije nekoliko godina dobili smo priznanje i kancelarke Angele Merkel da su Hrvati najbolje integrirana manjina u Njemačkoj. Od svih stranaca imamo najvišu kvotu maturanata, osoba s diplomom, najviši postotak zaposlenih žena i najmanju kvotu nezaposlenih te najmanju kvotu socijalnih slučajeva - kazao je fra Zvonko sa željom da uz sadašnji naraštaj djece hrvatskih iseljenika, koji redovito dolaze u prostorije tamošnje hrvatske misije, i budući naraštaji isto tako sačuvaju svoju vjeru, jezik, kulturu i običaje, rekao je za Dalmatinskiportal.hr.
