Na glavni trg u Daruvaru vraćeno raspelo koje su komunisti uklonili 1948.

Biskup u miru Antun Škvorčević istaknuo je kako križ može smetati samo onome tko ne razumije čega je i koga on znak

Prigodom blagdana Uzvišenja svetoga Križa i spomendana Blažene Djevice Marije žalosne, u nedjelju 15. rujna 2024. požeški biskup emeritus Antun Škvorčević predvodio je euharistijsko slavlje u daruvarskoj župnoj crkvi Presvetog Trojstva i na glavnom gradskom trgu blagoslovio vraćeni križ koji su komunističke vlasti uklonile 1948. godine, objavljeno je na stranicama Požeške biskupije.

Biskup je u pozdravu izrazio radost što je ponovno s Daruvarčanima, istaknuvši da u ovom slavlju povezujemo blagdan Uzvišenja svetoga Križa i spomendan BDM žalosne sa 76. obljetnicom uklanjanja križa s daruvarskoga glavnoga trga i njegova ponovnoga postavljanja na isti trg. Riječ je o križu, otajstvu patnje i trpljenja. To nedokučivo, duboko, teško, nerazumljivo otajstvo, rasvijetlio je Isus Krist u čijem se križu sve to na svoj način zgusnulo i u kojem nam je Bog obznanio kako nije daleko od naših patnji nego da upravo kroz njih u Isusu Kristu ostvaruje svoj najveći naum – oslobođenje čovjeka od same smrti. Želio bih zajedno s vama zahvaliti Gospodinu za djelo njegove ljubavi koje je ostvario u Isusovu križu, zahvaliti svima koji su smatrali prikladnim da se vrati križ na glavni daruvarski trg i da on ponovno bude pred očima građana ovoga grada kako bi se kad prolaze kraj njega podsjetili tko su oni u Isusovu križu, kazao je biskup Antun te ispričao kratku povijest obnovljenog spomenika.kriz raspelo 1

FOTO: Požeška biskupija

Rekao je kako je župnik Mijo Ettinger zapisao u Spomenici daruvarske župe da su 1907. godine volovi uljaničkog vlastelinstva porušili križ na glavnom daruvarskom trgu. Tada je izrađen novi križ i ponovno postavljen na to mjesto. No, godine 1948. komunistička ideologija nije željela gledati križ na javnom mjestu pa su ga uklonili s trga.

Netko bi mogao primijetiti da nisu svi Daruvarčani kršćani te ako križ nekome smeta valja im ga maknuti ispred očiju. Biskup je istaknuo kako križ može smetati samo onome tko ne razumije čega je i koga on znak. Kad god netko prolazi trgom i pogleda križ prepoznaje kako postoji Bog koji nije ravnodušan prema čovjeku, nego je suosjećajan s našim patnjama. Zar bi to trebalo nekome smetati? Drugi razlog je povijesno-kulturne, civilizacijske naravi: vratimo daruvarskom trgu izgled koji su mu dali naši prethodnici i na taj način posvjedočili identitet ovoga grada. Zašto bismo se odrekli onoga kako su naši stari zamislili glavni trg i očitovali svoj pristup čovjeku, koji nam je objavljen u Isusu Kristu. Njegov križ je izazov da se svaki prolaznik daruvarskim glavnim trgom zapita: „A tko sam ja?“ i pronađe odgovor u Isusovu djelu ljubavi na križu za nas, po kojem je čovjek uspostavljen u svoje najveće dostojanstvo koje može udijeliti samo ljubav jača od smrti.

Biskup je potaknuo sudionike slavlja neka im ponovno postavljanje križa na daruvarski glavni trg bude prigoda da se temeljito i ozbiljno zapitaju pred svojom savješću i Bogom: tko sam ja po svojoj pojavi na ovom svijetu bez ikakve svoje zasluge, tko sam kroz ono što činim, ostvarujem, napose kroz ono negativno, sebično i zločesto? To su pitanja koja ne smijemo ostaviti nekome drugome, nego ih postaviti sebi, a onda pogledati križ Isusov i reći: znam tko sam u svemu tome kad svrnem oči k tebi, Isuse, koji si ljubav moćnija od smrti, i sebe povjerim toj tvojoj moći na križu. Tada najtočnije znam tko sam: biće koje Bog unatoč slabostima i zloćama voli, ustvrdio je biskup.

Nakon popričesne molitve sudionici slavlja su po kišnom vremenu uputili se prema novopostavljenom križu, kojega je biskup Antun blagoslovio. Pridružio im se i pravoslavni daruvarski paroh Đorđe Teodorović u nadi da će uskoro biti na taj isti trg vraćen i pravoslavni križ. Župnik Ivan Popić na kraju je zahvalio napose gradskom poglavarstvu na čelu s gradonačelnikom Damirom Lneničekom za razumijevanje i sve što su poduzeli za povrat križa, kao i biskupu Antunu za predvođenje svetog slavlja.