Da bi našli odgovor na ovo pitanje vratimo se na početak cijele priče u 813.. godinu. Tada je naime pustinjak Pelagije na noćnom nebu vidio svjetla koja su na “polju zvijezda” (Campus stellae – Compostela) pokazivala lokaciju grobnice Svetog Jakova (Saint Jago . Nalaz je potvrdio lokalni biskup Teodomiro koji je pozvao prvog hodočasnika – kralja Alfonsa II. Kralj se zaputio prema svetištu iz svoje prijestolnice u Oviedu, a ruta kojom je danas došao poznat kao Camino Primitivo (nije primitivni nego početni/izvorni Camino).
Uskoro su počeli dolaziti i hodočasnici iz cijele Europe. Prvo su se kretali uz sjevernu obalu Španjolske, rutom koja je danas poznata kao Camino del Norte. Kako je muslimanska vlast u Španjolskoj slabila a kršćanska jačala, tako su hodočasnici počeli koristiti i malo južniju rutu, preko Burgosa i Leona, danas poznat kao Camino Frances. Camino je ubrzo postao toliko popularan da je 1138. izdan putopis i turistički vodič – Codex Calixtinus.
Srednjovjekovni hodočasnici nisu imali kartu rute, kreditne kartice, planinarsku odjeću i obuću, ergonomske ruksake i niz stvari koje danas uzimamo zdravo za gotovo. Dolazili su iz cijele Europe, od svog kućnog praga pješice do Santiage i pješice nazad kući.
Tijekom srednjeg vijeka tako je nastala europska mreža Camino ruta, koje vode prema Santiago de Composteli, i koje su danas u većoj mjeri obnovljene.
A kakve veze s Caminom ima Hrvatska?
Hrvati su od davnih dana u Europi poznati kao hodočasnici. Toliko da i Dante u svojoj Božanstvenoj komediji ima lik hodočasnika Hrvata. Tako su Hrvati bili i među prvim Camino hodočasnicima. Još od 1203. godine zabilježeno je kako djelo hrvatske Bratovštine Sv. Jakova koje pomažu hodočasnicima na putu iz Hrvatske za Santiago de Compostelu. U muzeju hodočašća u Francuskoj izložena je hodočasnička pelerina “slavonica” . Camino hodočasnici iz Hrvatske imali su i posebne porezne olakšice, a postojao je i običaj “per anima mea” (za moju dušu) gdje su bogate plemkinje plaćale hodočasnicima da mole za njihove duše na putu za Santiago de Compostelu.
Skupina hrvatskih Camino entuzijasta okupljena u Bratovštini Svetog Jakova odlučila je obnoviti ovu bogatu hrvatsku Camino tradiciju, piše na službenim mrežnim stranicama Put sv. Jakova.
Nakon postupka certifikacije u Nadbratovštini Sv. Jakova koja djeluje pri svetištu u Santiago de Composteli Bratovštini postala je i službeni hrvatski predstavnik u ovoj krovnoj Camino instituciji. Izrađena je hrvatska hodočasnička putovnica koja je službeno odobrena za korištenje na Camino rutama. Nastavljena je srednjovjekovna tradicija pružanja pomoći i savjeta hodočasnicima. I pokrenut je projekt obnove srednjovjekovnih Camino ruta kroz Hrvatsku.
Grubi pravci Camino rute kroz Hrvatsku određeni su nakon mapiranja većine hrvatskih svetišta Svetog Jakova. Kada se spoje na karti, dobiva se logičan pravac koji vodi prema Sloveniji, Italiji i dalje prema Santiagu. Kako je riječ o prilično zahtjevnom projektu Bratovština ga je koncipirala na temelju cjelovite rute na privatnim dionicama koje, u suradnji s lokalnom samoupravom i turističkim, razvijaju kao zasebne tematsko – turističke proizvode.
Tako je počeo Camino Krk kao pilot projekt, zatim Camino Imota, Camino Podravina, Camino Šibenik… i dalje se nastavlja sa novim dionicama gdje lokalni partneri iskazuju interes.
Cilj projekta nije samo obnova Camino ruta kroz Hrvatsku i postavljanje puta. Cilj je potaknuti što veći broj hodočasnika različitih naroda i svjetonazora da iu Hrvatskoj osjete taj posebni “Camino doživljaj” ; življenja u sadašnjem trenutku, unutarnjeg mira i barem malo jasnijim odgovorima na bitna životna pitanja.
Kojim Putem koračati? Što je Istina? Kakav Život živjeti?
Sve daljnje informacije možete saznati OVDJE
