Uz voditelja patera Iku Mandurića, pozivu su se odazvali otac Branko Kornfeind (Trajštof), don Matej Palić (Janjevo), Petar Hacegan (Karaševo), velečasni Mirko Štefković (Tavankut) i i velečasni Siniša Jozić (Boka kotorska).
Otac Branko Kornfeind rođen je u Trajštofu u Gradišću, a za svećenika je zaređen 1997. godine. Bio je župnik u Stinjakima, Pandrofu i Novom Selu, a sada je u Vincjetu, Čajti i Čempi. U pastoralni rad uključen je s folklornim skupinama. Patera Iku Mandurića zanimalo je kako je danas biti gradišćanski Hrvat…, piše Dijaspora.hr.
“Mi kao osobe nemamo problema, imamo sva prava, no činjenica je da nas je sve manje. Roditeljima je teže prenositi hrvatsku tradiciju i kulturu na svoju djecu. Sada smo 500 godina ovdje, koliko dugo ćemo još biti, ne znam, 500 sigurno ne, ali ako bude 150 zadovoljni smo. Naša nada je u Bogu, druge nema”, rekao je otac Branko Kornfeind.
Najstarija i najjužnija hrvatska dijaspora je ona iz Janjeva. Svećenik don Matej Palić tamo je 30 godina. Njihova skupina vrlo je aktivna, a krunicu mole svaku večer…
“Mi smo ovdje 718 godina. Danas ćemo moliti radosno otajstvo krunice, no moram reći da je kod nas, osim duhovnosti i zdravlja, sve drugo teško. Ljudi iseljavaju, no čovjek se privikne na sve. Ova djeca i mladi, bez obzira na to što ne žive u uvjetima dostojnima 21. stoljeća, strpljivi su i pobožni”, naglasio je don Palić.
Petar Hacegan rođen je u Karaševu, u Rumunjskoj. Profesor je hrvatskog jezika i književnosti i vjeronauka…
“Karaševo se prvi put spominje krajem 13. stoljeća. Jako smo stari. Naša crkva je izgrađena 1726. godine. Svi naši vjernici očuvali su se zahvaljujući molitvi i Kristu”, istaknuo je Hacegan.
Predstavnik vojvođanskih Hrvata i najbrojnije dijasporske zajednice na 26. Krunici Hrvata svega svijeta bio je velečasni Mirko Štefković. Rođen je u Tavankutu, u Bačkoj. Za svećenika je zaređen 2004. godine. Od 2010. vršitelj je službe pomoćnika tajnika međunarodne Biskupske konferencije Ćirila i Metoda, a sada je i tajnik iste.
“Mi, i mlađi i stariji trudimo se očuvati sve ono što smo primili. Što se tiče manjinske zajednice, fenomen je svakako sličan onome na Kosovu ili u Gradišću, da mnogi Hrvati odlaze na Zapad. Svi mi koji ostajemo moramo jedni drugima omogućiti što bolji život. U našim krajevima postoji mogućnost školstva na hrvatskom jeziku. Ova zajednica polako se budi u odnosu na period iz 90-ih i početka 2000-godina”, dodao je vlč. Štefković.
“Nema nas puno u ovom kraju. Prema posljednjem popisu stanovništva, Hrvata je bilo oko šest tisuća. To je 0,97 posto. Dobro ste čuli. Međutim, Hrvati i Katolička crkva baštine 60 posto ukupne kulturne baštine Crne Gore. Vidite taj nesrazmjer”, napomenuo je velečasni Jozić, upoznavši sve prisutne sa stanjem u Boki kotorskoj.
Pater Ike Mandurić na kraju se zahvalio svim sudionicima 26. Krunice Hrvata svega svijeta, ali i velikom timu ljudi koji svaki tjedan sudjeluje u njezinoj organizaciji.
