1. Postoje smjernice za post
U tradiciji Crkve post je uvijek podrazumijevao odricanje od hrane. I danas je za post potrebno da vjernik blaguje jedan obrok do sitosti i nekoliko manjih obroka u danu. No to ne bi smjela biti čokolada ili vrećica čipsa, nego neka voćka ili kriška kruha. A obrok do sitosti ne podrazumijeva mesni odrezak s prilogom, nego neko jelo bez mesa, primjerice povrtna čorba.
2. Post nije samo odricanje
Danas za mnoge kršćane vrijeme pokore znači odricanje od nečega što je važno u njihovoj svakodnevici. Nakon Drugog vatikanskog koncila, Crkva je odredila samo dva zapovjedna posta – Pepelnicu i Veliki petak – na koji je predviđen jedan obrok do sitosti i nemrs (odricanje od mesa). No, kako kaže propis, katolici neka se u vrijeme 40-dnevne Korizme revnije posvete svojim zadaćama. Odricanje bi onda bilo put do ispunjenja drugih zadataka, prije svega u teškim trenucima. Primjerice, pročitati knjigu umjesto televizije, popiti šalicu čaja umjesto kave, ili pojesti red čokolade umjesto cigarete.
3. Pomažu mali koraci
Korizma ne bi trebala biti trenutak za promjene poput onih za Novu godinu. Odricanje nije svrha sebi, nego je važno izdržati do kraja. Bolje je obećati manje, nego posustati nakon nekog vremena. Život bez mesa, cigareta ili alkohola nije smisao posta, osobito ako vjernik svakog dana žali zbog toga, a za Uskrs jedva dočeka vratiti se starim navikama. Jer Isus je rekao: Kad postite, ne budite smrknuti kao licemjeri.
4. Potreban je dobar razlog
Početke korizmenog vremena pokore kršćani vide u 40-dnevnom boravku Krista u pustinji, gdje ga je iskušavao đavao. A kao što je u tom vremenu s njim bio Bog, tako je on i s vjernikom koji posti. Možda s takvom pomisli nije više važna prva kava ili komadić čokolade nakon 40 dana posta, nego radost i zajedništvo Uskrsa. Jer nije važno odricanje po sebi, nego mu smisao daje dobar razlog.
5. Tko treba postiti?
Zakonik kanonskog prava propisuje post za sve vjernike, ali postoje iznimke. Djeca mlađa od 14 godina i osobe starije od 60 ne moraju se držati zapovjednog posta na Pepelnicu i Veliki petak. Taj je post propisan za vjernike od 14 do 60 godina života. No i za njih su nedjelje izuzete, jer tad ne treba postiti. Iznimke čine i putnici, bolesnici i naravno trudnice. Ipak, u gostima se treba pridržavati obveza, pa kad budete kroz Korizmu pozvani u goste kod nekršćana, promislite prije nego prekinete post.
6. Nema izlika
Postoji izreka da se tekućom hranom ne prekida post. U povijesti Crkve uvijek je bilo onih, koji su tražili način kako da izbjegnu post. U Njemačkoj postoji jelo slično bosanskim klepama, kojim su vjernici htjeli pred Bogom sakriti meso, umotavši ga u tijesto, a redovnici su u vrijeme posta u Rim slali velike količine „posnog pića” – piva. A kako se ono redovito kvarilo na putu u Vječni grad, Papa ga je zabranio tijekom Korizme. Slična je bila i sudbina čokolade: smatra se da je papa Pio V. dopustio vruću čokoladu kao piće tijekom Korizme, rekavši potus iste non frangit jejunium, odnosno, čokolada ne prekida post. No svatko bi trebao biti iskren prema sebi i u vrijeme posta doista postiti.
7. „Obratite se i vjerujte evanđelju!”
Evanđeoski ulomak na Čistu srijedu trebalo bi uvijek biti na umu pravom vjerniku. Osobito u trenucima kad kolega na poslu jede slasnu čokoladu. Svatko se osobno opredjeljuje za post i stoga treba izdržati. A nakon 40 dana nema više posta.
Julia Martin/SR
